January 12th, 2011
Povijest šaha traje više od tisuću godina, a upravo zbog te dugovječnosti šah je neizostavan dio ljudske civilizacije. Tijekom svog postojanja šah je uspio uklopiti elemente igre, sporta, umjetnosti i znanosti te je postao dio opće kulture. No, za osobe s invaliditetom šah je još i više jer im omogućava potpunu integraciju u športsku, a time i u društvenu zajednicu. Šah pruža jednake mogućnosti u međusobnom nadmetanju osoba sa različitim invaliditetima i stupnjevima invaliditeta. Šah je jedini šport koji osobama sa 100% invaliditetom omogućava prihvatljivo i ravnopravno nadmetanje u redovnim natjecanjima. Najbolji dokaz toj tvrdnji su Šahovski klub Stjepan Bosak koji okuplja osobe sa teškim motoričkim oštećenjima, Šahovski klub Silent koji okuplja gluhe šahiste i Šahovski klub slijepih Polet. Sva tri navedena kluba ravnopravno se natječu u ligama Hrvatskog šahovskog saveza.
Šah i slijepi u Hrvatskoj
Povijest šahovske igre među slijepima započela je s osnivanjem Udruženja slijepih Hrvatske 1946. godine u Zagrebu. Krovna organizacija je prepoznala sve mogućnosti koje šah pruža slijepima te mu je pridavala veliku važnost i podršku. Slijepi šahisti su se u početku okupljali u sekcijama pri Savezu slijepih Hrvatske, a zatim su se organizirali u četiri šahovska kluba diljem zemlje. Prvi šahovski klub slijepih u Hrvatskoj “Polet” osnovan je 8.siječnja 1956. u Zagrebu. Sedam godina kasnije osnovan je Šahovski klub slijepih “Jedinstvo” u Karlovcu (prestao sa radom 1971.). Godine 1965. osnovan je Šahovski klub slijepih “Elan” u Osijeku, a dvije godine kasnije i Šahovski klub slijepih “Sloga” u Sisku. Bili su to centri šahovske aktivnosti u kojima su slijepi šahisti ostvarivali odlične rezultate, ne samo na domaćoj, nego i međunarodnoj sceni.
Najistaknutiji članovi “Poleta” svakako su majstor Vladimir Mirković i majstorski kandidati Milutin Šakić, Vlatko Marendić, Marko Baršić. Za najveće uspjehe osječkog Šahovskog kluba slijepih “Elan” najzaslužniji su majstor Nikola Dragun i majstorski kandidati Jure Grahovac, Ante Milat, Hinko Cajzler, te Ivica Špehar i Želimir Pehar. Nositelji kvalitete u Sisku bili su Mile Ilić i Matija Mihoković, a u Karlovcu Vlatko Golac, Boris Tot i Boris Blauhorn. Posebno mjesto u povijesti šaha osigurali su Dragun, Mirković, Šakić i Grahovac, koji su osvajali odličja na olimpijadama i svjetskim prvenstvima. Nikola Dragun osvojio je čak 7 srebrnih medalja na olimpijadama i svjetskim prvenstvima, a Vladimir Mirković, Milutin Šakić i Jure Grahovac osvojili su po jednu srebrnu olimpijsku medalju. Hrvatski slijepi šahisti su i članovi Međunarodne federacije slijepih šahista IBCA koja je osnovana 1961. godine u njemačkom gradu Meschedeu. Punih 8 godina, od 1972. do 1980., potpredsjednik ove značajne međunarodne organizacije bio je zagrebački profesor Milutin Šakić.
Šah u službi integracije slijepih
Kao osobe sa 100% invaliditetom slijepi šahisti mogu uvelike pridonijeti rušenju predrasuda o sposobnostima i mogućnostima slijepih te pridonijeti kvalitetnijoj integraciji slijepih u društvu. Baveći se šahom slijepe osobe mogu kroz šahovska natjecanja postići potpunu socijalizaciju, izjednačiti se s ostalima, pa čak ih i preteći . Tako je primjerice 2010. godine Šahovski klub slijepih Polet uspio u redovnoj ligi Hrvatskog šahovskog saveza osvojiti drugo mjesto i plasirati se u viši rang natjecanja. Tijekom natjecanja članovi klubova s kojima su „poletovci“ igrali osvjedočili su se u mogućnosti slijepih šahista. Ti isti članovi su po povratku u svoju obiteljsku ili radnu sredinu ispričali svoje iskustvo igranja sa Šahovskim klubom slijepih Polet, opisali su na koji način slijepe osobe igraju šah, kako zapisuju poteze, prokomentirali njihovo šahovsko umijeće te su na taj način pridonijeli pozitivnoj afirmaciji slijepih u širu društvenu zajednicu. Šah može pripomoći kvalitetnijem uključivanju slijepe djece u redovne ili specijalizirane odgojno-obrazovne ustanove te njihovoj socijalizaciji u društvo videćih vršnjaka. Za svako dijete važno je biti dio ekipe, sudjelovati u zajedničkim aktivnostima,a slijepa djeca zbog svojih ograničenja uslijed sljepoće imaju manji broj aktivnosti u kojima mogu sudjelovati sa svojim videćim vršnjacima. Smatram da ovdje prvenstveno treba gledati na šah kao aktivnost koja pruža mogućnost druženja i razonode kroz igru pristupačnu slijepoj djeci. Šah može pomoći boljoj integraciji slijepe djece jer će im omogućiti da se bez većih teškoća natječu s ostalom djecom, pomoći će im u sklapanju novih poznanstava te pridonijeti jačanju samopouzdanja. Baveći se šahom ojačat će i poboljšati svoje intelektualne sposobnosti, dodatno razviti sposobnost vizualnog predočavanja i snalaženja kako na šahovskoj ploči tako i u svakodnevnom okruženju. Baveći se šahom uz pomoć računalnih šahovskih programa slijepi obogaćuju svoja informatička znanja te šire svoj fond riječi iz engleskog jezika. Praktična znanja iz informatike i engleskog jezika povećavaju izglede slijepih na tržištu rada.
Uza sve to šah pruža zabavu i razonodu, druženje i upoznavanje , hrabri i oduševljava te potiče vjeru u vlastite mogućnosti.
POPULARIZACIJA ŠAHA MEĐU SLIJEPIMA
Nekoliko mogućih načina popularizacije šaha među slijepima:
1) Organizacija mjesečnih jednodnevnih turnira na kojima bi uz članove udruga mogli igrati i nečlanovi (članovi drugih udruga osoba s invaliditetom, videći šahisti, prijatelji ili članovi obitelji)[ npr. tempo igre dvadeset (20) minuta / pet (5) kola],
2) Pokretanjem šahovskih tečajeva pružila bi se prilika što većem broju slijepih da se na sustavan način upoznaju s «kraljevskom igrom». Idealna literatura za šahovski tečaj je brajično izdanje knjige Idriza Sušića „Škola šaha“. Autor na sustavan i pristupačan način upoznaje čitatelja sa poviješću i pravilima igre, konačnicama, kombinacijama, otvaranjima, planu igre, strategiji i taktici, pozicijskoj igri, svjetskim prvacima i prvakinjama itd. Knjiga sadrži 350 primjera za praktičnu vježbu na kojima čitatelj može provjeriti stečena znanja.
3) Upoznati članove udruga da su im dostupna dva vrhunska šahovska programa Fritz i Chess base koje slijepi mogu koristiti uz pomoć čitača ekrana Jaws.
4) Putem glasila izvještavati članove o rezultatima i natjecanjima na kojima su sudjelovali slijepi šahisti. Uz to, na zanimljiv i pristupačan način upoznati članove s bogatom i uspješnom poviješću slijepih šahista.
Odgojne mogućnosti šaha
Kao voditelj Šahovske škole Dugave {www.sah-dugave.org} koji petnaest godina radi u I. OŠ Dugave smatram da šah pozitivno utječe na odgoj mladih učenika šahista, a istovremeno se razvijaju njihove obrazovne mogućnosti. Upravo zbog toga smatram da bi bilo poželjno uključiti svu slijepu djecu u šahovske tečajeve koji bi imali slijedeće ciljeve:
a) Usvojiti osnovna šahovska pravila
b) popularizacija šaha
c) isticanje odgojno-obrazovnih mogućnosti šaha
Nadalje bi bilo dobro poticati slijepu djecu da se bave šahom kao jednom od aktivnosti koja im je dostupna i korisna. Za one koji žele i mogu više, šahovske sekcije u udrugama su daljnja stepenica u napredovanju. Baveći se šahom mladi šahisti razvijaju upornost, odgovornost, samokritičnost, objektivnost, korektnost, poštivanje pravila, marljivost, borbenost, želju za napretkom, promišljanje, kolegijalnost, maštovitost….
Razvoj navedenih osobina moguće je ostvariti kroz poticanje redovitog bavljenja šahom koje se može provoditi u udruzi ili samostalno kod kuće. No za potpuni uspjeh neizostavno se trebaju organizirati:
- Pojedinačna/ekipna prvenstva slijepe mladeži;
- Pojedinačna/ekipna natjecanja na kojima bi uz slijepu mladež sudjelovali članovi drugih udruga osoba s invaliditetom, kadeti ili juniori bliskih šahovskih klubova, prijateljskih osnovnih ili srednjih škola;
- Sudjelovanje slijepih učenika na redovitim ekipnim i pojedinačnim školskim natjecanjima u njihovim gradovima.
Ovdje bih naveo jednostavan „recept“ koji bi u šahovsku priču na prihvatljiv način uključio i roditelje. Osobno sam ga provodio u Šahovskoj školi Dugave sa sjajnim rezultatima. Radi se o organizaciji ekipnih turnira na kojima se natječu obiteljske ekipe tj. roditelj i dijete igraju kao ekipa protiv drugih obitelji. Bit svega treba biti popularizacija šaha, inzistiranje na amaterizmu i ukazivanju na odgojno-obrazovne mogućnosti šahovske igre.
Osim „obiteljskih“ turnira mogu se organizirati ekipna natjecanja ekipa složenih za taj turnir po prijateljskim osnovama, može se formirati šahovski turnir namijenjen samo šahovskim damama i slično.
Bavljenje šahom može imati višestruke koristi za sve slijepe bez obzira na dob, spol, obrazovanje, a koje nisu vidljive na prvi pogled.
Popularizacijom šaha među slijepima istovremeno bi se potaknula i praktična upotreba brajice. Tijekom igranja šahovske partije zapisuju se potezi, a po završetku se partija analizira. Na taj način slijepa osoba istovremeno praktično vježba i zapisivanje i čitanje brajice. Zapisivanje partije ima višestruku korist jer je povezano s razvojem koncentracije i pažnje, a ujedno zahtjeva urednost i preciznost. Sve ove osobine mogu slijepima pomoći u svakodnevnom životu ili primjerice na radnom mjestu. Kasnija analiza partije od igrača iziskuje razvoj objektivnosti i samokritičnosti.
Kroz ekipna natjecanja stvara se ozračje zajedništva, osjećaj pripadnosti ekipi, pružanje podrške suigračima, suradničko okruženje i međusobno razumijevanje. Kroz pojedinačna natjecanja potiče se odgovornost, odlučnost, samokritičnost te se jača samopouzdanje i vjera u vlastite mogućnosti. Vježba se donošenje odluka u određenom vremenskom roku i potiče se praktično vježbanje racionalnog trošenja vremena. Ukazuje se na korektan odnos prema protivniku i naglašava važnost poštivanja šahovskih pravila – kasnije to može pozitivno utjecati na poštivanje društvenih normi i zakona. Ne smije se zanemariti potpuna jednakost spolova u šahovskom nadmetanju. Organizacijom šahovskih natjecanja na koima ravnopravno sudjeluju šahisti i šahistice razvija se vještina komunikacije među spolovima i stvara se životno uvjerenje o ravnopravnosti spolova što je važno za budući život.
Sa žaljenjem moram naglasiti činjenicu da među slijepim ljubiteljima šaha vlada potpuna dominacija muških „kraljeva“. Nadam se da će ovaj članak potaknuti nekoliko članica naših udruga da postanu šahovske „dame“.
Tijekom natjecanja potrebno je ukazivati na važnost poštenog i korektnog odnosa prema protivniku i protivničkoj ekipi, uvažavanje različitosti, poštivanje šahovskih pravila, kulturno ponašanje tijekom i nakon partije, ravnopravnost spolova, izbjegavanje nepristojnih izraza i svih vrsta nekorektnog ponašanja. Time smo napravili velik korak u prevenciji neprihvatljivog ponašanja kako mladeži tako i odraslih. Stavljajući pred natjecatelje obavezu poštivanja šahovskih pravila afirmira se zakonitost i poštenje kao vrijednost na kojima se temelji cjelokupno društvo.
Obrazovne mogućnosti šaha
Osim pozitivnog utjecaja na odgoj, šahom se može utjecati i na poboljšanje obrazovnih sposobnosti. Tijekom provedbe šahovskih aktivnosti izmijenjuju se učenje i spoznavanje, vježbanje i provjeravanje, stjecanje radnih navika i vještina pa sve do primjene stečenog znanja u praksi. Rješavanje šahovskih zadataka slično je kao i rješavanje zadataka iz nekog nastavnog predmeta ili prijemnog testa. Kroz bavljenje šahom može se potaknuti razvoj sposobnosti koje pomažu u savladavanju i usvajanju nastavnog gradiva: pamćenje, pozornost, koncentracija, brzina računanja, vizualno predočavanje, prostorno snalaženje, prihvaćanje znakova i simbola, ovladavanje pisanim tekstom, logično razmišljanje i rasuđivanje. Tijekom igranja šahovskih partija polaznici vježbaju predviđanje protivnikovih poteza te ispitivanje ispravnosti vlastitih. Na šahovskom treningu se može izgraditi kultura rada koja uključuje odgovornost prema svom radu, svijest da se preuzeti zadatak dovrši do kraja, rad se obavlja u predviđenom vremenu i radnom prostoru. Sve se to može primijeniti na svim razinama obrazovnog sustava te može pozitivno utjecati na obrazovna postignuća.
Šah se vrlo uspješno može uklopiti u sam obrazovni proces. Osobno imam odlična iskustva s hrvatskim jezikom (velika i mala slova, vježbanje čitanja i pisanja kroz diktate, tekstove i sastavke sa šahovskom tematikom) i matematikom (brojevi, zbrajanje, oduzimanje, množenje i djeljenje, geometrija:vodoravno, okomito i dijagonala). Šahovski motivi su prikladni i za nastavu likovnog odgoja, a kao tema mogu primjerice biti dio prirode/biologije na primjeru izrade šahovskih figura od PVC boca ili baterija.
U svojoj knjizi Školska šahovska epidemija naveo sam mnoštvo praktičnih primjera za popularizaciju šaha, nekoliko tekstova koji govore o odgojno-obrazovnim mogućnostima šaha, upute na hrvatskom jeziku za šahovske računalne programe Chess base i Fritz, pregled šahovskih otvaranja te popis svjetskih šahovskih prvaka. Između ostaloga iznio sam i po nekoliko praktičnih primjera uključivanja šaha za svaki predmet od 1-8 razreda, a ovdje bih izdvojio nekoliko zanimljivijih:
I. – IV. RAZRED
Hrvatski jezik:
a) Mala pisana slova (a, b, c, d, e, f, g, h – oznake linija na šahovskoj ploči) [1. razred]
b) Velika tiskana slova (kralj-K, dama-D, lovac-L, skakač-S, top-T i pješak-P) [1. razred]
c) slogovi i riječi (nazivi šahovskih figura)
d) pisanje kroz diktat (tekst o šahovskoj figuri, šahovskoj ploči ili šahovskom pravilu) [1.-4. razred]
e) čitanje teksta (tekst o šahovskoj figuri, šahovskoj ploči ili šahovskom pravilu) [1.-4. razred]
f) učenički sastav (tekst o šahovskoj figuri, šahovskoj ploči ili šahovskom pravilu) [1.-4. razred]
Matematika:
a) redni brojevi (1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 – oznake redova na šahovskoj ploči) [1. razred]
b) zbrajanje i oduzimanje do 20/100 (tekstualni zadaci s kombinacijom šahovskih figura, a može i sa redovima i linijama u kojima ima po osam (8) crno-bijelih polja) [1. i 2. razred]
c) množenje i djeljenje do 100 (tekstualni zadaci s kombinacijom šahovskih figura, a može i sa redovima i linijama u kojima ima po osam (8) crno-bijelih polja) [ 2. razred]
d) pojam kvadrata (šahovska polja i šahovska ploča)
e) pojmovi: vodoravno, okomito i dijagonala (šahovski red, linija idijagonala)
f) zbrajanje i oduzimanje do 100 (64 polja; 32 crna i 32 bijela polja; 16 bijelih i 16 crnih figura)
g) množenje i dijeljenje do 100 (64 polja; 32 crna i 32 bijela polja; 16 crnih i 16 bijelih figura)
h) površina i opseg (Kvadrata: šahovsko polje, šahovska ploča)
i) zbrajanje i oduzimanje do 1 000 (64 polja; 32 crna i 32 bijela; četiri lovca, skakača i topa; dva kralja; dvije dame; šesnaest pješaka)
j) množenje i dijeljenje do 1 000 (64 polja; 32 crna i 32 bijela; četiri lovca, skakača i topa; dva kralja; dvije dame; šesnaest pješaka)
k) zabavna matematika sa šahovskim motivima
l) šahovska notacija ima sličnosti sa kordinatnim sustavom
Strani jezik (redovni i izborni):
a) colors: white i black [1. i 2. razred]
b) letters:– (a, b, c, d, e, f, g, h – oznake linija na šahovskoj ploči)
c) numbers: (šahovski redovi – 1,2,3,4,5,6,7 i 
d) pojmovi: šahovska ploča: polja; figure: kralj, dama, lovac, skakač, top i pješak;
e) orijentacija: Left-right, up-down [3. i 4. razred]
f) diktat ( Šahovska tema)
Sat razrednog odjela
a) Vladanje (pristojno ponašanje tijekom šahovske partije)
b) Komunikacija (razgovor prije-neobavezan, tijekom-minimalan i u skladu sa pravilima i poslije-prijateljski šahovske partije)
c) Poštivanje pravila (šahovska pravila )
d) Uspjeh/neuspjeh (kako podnijeti poraz, a kako se ponašati kao pobjednik)
e) Odgovornost prema vlastitim postupcima (pravilo taknuto-maknuto)
f) poštenje (igrati bez varanja)
g) komunikacija među spolovima, ravnopravnost spolova
Priroda / Biologija / Kemija
a) izrada šahovskih figura od PVC ambalaže ili kartonskih kutija i slično
b) izrada šahovskih figura od praznih baterija
Povijest
a) povijest Indije kao kolijevke šaha (5. razred)
b) Arapi – kultura i utjecaj širenja arapske države na širenje šahovske igre (6. razred)
c) Sabor u Cetinu 1527. godine – Povijest hrvatskog grba i njegova sličnost sa šahovskom pločom (6. razred)
d) Napoleon Bonaparte – strategija i taktika u ratnim operacijama i u šahovskoj partiji / francuska revolucija i promjena terminologije: umjesto šah kralju – smrt tiraninu (7. razred)
e) 1948. sukob Jugoslavije i Informbiroa – IX. Šahovska olimpijada u Dubrovniku 1950. godine. Zbog sukoba tadašnje Jugoslavije sa Informbiroom, nisu sudjelovale ekipe SSSR-a i ostalih komunističkih zemalja. (8. razred)
f) Podjela Njemačke nakon Drugog svjetskog rata – IX. šahovska olimpijada u Dubrovniku 1950. godine / godine 1949. je na području tri zapadne zone proglašena Savezna Republika Njemačka s glavnim gradom u Bonnu. SSSR je od svoje zone 1950. godine osnovao Demokratsku Republiku Njemačku, kojoj je glavni grad postao Istočni Berlin. Treba napomenuti da je ovo prvo međunarodno sportsko natjecanje na kom je SR Njemačka nastupila kao samostalna država. (8. razred)
g) Blokovska podjela svijeta ogledala se u šahovskom dvoboju za svjetskog prvaka između Borisa Spaskog i Roberta Fishera 1972. godine u Reykjaviku (8. razred)
Uz nadu da će ovaj članak popularizirati šah među članovima Hrvatskog saveza slijepih, svim sadašnjim i budućim ljubiteljima šahovske igre želim sretan put kroz crno-bijeli svijet šahovskih polja uz šahovski pozdrav: Gens una sumus!
Autor:
Željko Brdal,prof.
Voditelj Šahovske škole Dugave
Koordinator šahovskih škola Novoga Zagreba
