Šah u osnovnoj školi

Jedan od najvažnijih ciljeva šahovske škole u osnovnoj školi je razvijanje što većeg interesa učenika i učenica za igranje šaha. Nadalje, šahovska škola treba omogućiti svojim polaznicima stjecanje osnovnih i naprednih šahovskih znanja. U svrhu jačanja natjecateljskog duha i interesa za šah šahovska škola može organizirati šahovska natjecanja i upućivati svoje polaznike na ekipna i pojedinačna prvenstva grada. Kako bi polaznici napredovali šahovska škola mora svoje polaznike osposobiti za samostalno korištenje šahovske literature te ih upoznati sa šahovskim računalnim programima i njihovim mogućnostima. Zadovoljavanjem prethodno navedinih ciljeva, šahovska škola postaje rasadnik mladih šahista koji mogu igrati u šahovskim klubovima, samostalno nastupati na turnirima i stjecati niže šahovske kategorije.

Problemi
Nedostatak sustavnog obrazovanja šahovskih voditelja i nedovoljna novčana naknada za njihov rad. Oskudna šahovska pedagoška literatura namijenjena nižim uzrastima (I i II. razred). Za ovaj uzrast nema primjerene literature u obliku slikovnica sa minimalnom količinom teksta. Nemogućnost nabavke šahovske literature i šahovskih satova po pristupačnim cijenama, kako za polaznike tako i za same šahovske škole! Nepotrebno ograničenje šahovskih škola na rad sa učenicima razredne nastave (do IV. razreda; do 11 godina). Postavlja se pitanje što sa polaznicima kada dođu do V. razreda?!  Nema organizirane suradnje između šahovskih škola i šahovskih klubova iz koje bi proizašla obostrana korist.

Organizacija
Šahovska škola u osnovnoj školi okuplja učenike i učenice od I. – VIII. razreda podijeljene u dvije grupe, početnu i naprednu. U koju grupu će pojedini učenik/-ica ići određuje do tad stečeno šahovsko znanje. Svaki zainteresirani učenik i učenica koji žele mogu se uključiti u početnu grupu. Oni koji nisu išli u početnu grupu, a imaju određena šahovska znanja i žele u naprednu grupu pristupaju testu (pismeni i usmeni dio). Istom testu pristupaju polaznici početne šahovske škole na kraju godine. U testu su zadaci sa nadopunjavanjem rečenica u kojima se provjerava znanje pravila šahovske igre i šahovski zadaci sa rješavanjem tematskih šahovskih zadataka (šahovski dijagrami). Svrha testa je provjera osnovnih šahovskih znanja i služi kao mjerilo hoće li zainteresirani/-a ići u početnu ili naprednu grupu šahovske škole.  Zadatak početne grupe je naučiti i utvrditi osnovna šahovska pravila te razviti interes i ljubav prema šahu. Obavezno početnike-ice treba naučiti šahovsku notaciju.

Zadatak napredne grupe je obrada šahovske teorije i prakse.  Napredne polaznike treba osposobiti za samostalno korištenje šahovske literature iupotrebu računalnih šahovskih programa.  Treninzi se odvijaju u omjeru 2 – 1 tjedno (dva sata napredna i jedan sat početna grupa).  Učenici i učenice zajedno pohađaju treninge, nema podjele na spolove. Ovisno o mogućnostima šahovska bi škola trebala imati manju šahovsku knjižnicu u kojoj bi polaznici mogli posuđivati šahovsku literaturu. U suradnji sa profesorom informatike polaznicima napredne grupe treba omogućiti upoznavanje sa pojedinim šahovskim programima i njihovim mogućnostima. Kao sastavni dio treninga organiziraju se školska pojedinačna i ekipna prvenstva, simultanke, turniri i međuškoska natjecanja. Na nivou grada može se organizirati školska šahovska liga koja bi trajala tijekom cijele školske godine. Troškovi organizacije mogli bi se pokriti iz slijedećih izvora: kotizacija šahovskih škola (određenu svotu platila bi osnovna škola  u kojoj šahovska škola djeluje), grad (preko nadležnih institucija za sportske aktivnosti učenika osnovnih škola), Šahovski savez grada i zainteresirani sponzori. Kao obavezno pravilo odredilo bi se zapisivanje odigranih partija (vremenski ili određeni broj poteza). Ovo pravilo treba biti prilagođeno učenicima sa posebnim potrebama (Npr. Goljak ili  Vinko Bek). Šahovskim školama i redovitim polaznicima treba omogućiti nabavku šahovske opreme i literature uz određeni popust. Ovisno o okolnostima (blizina lokacija, voditelj i sl.) šahovska škola može uspostaviti suradnju sa šahovskim klubom. Poželjno bi bilo da se u klubu odredi osoba zadužena za organizaciju rada sa mladim šahistima. Na nivou grada može se organizirati skup voditelja šahovskih škola sa zadatkom bolje organizacije rada (barem prilikom ekipnog prvenstva grada).

Zaključak
Kao voditelj šahovske škole u I. Osnovnoj školi Dugave upućen sam u način rada šahovskih škola grada Zagreba. Osobno smatram da bi se rad šahovskih škola mogao poboljšati i unaprijediti uz bolju suradnju i koordinaciju svih zainteresiranih. Na nivou grada Zagreba to su  Zagrebački šahovski savez, Gradski ured za obrazovanje i sport, Zagrebački sportski savez – sportske škole, voditelji šahovskih škola. Uvjeren sam da se sličan princip može primijeniti i na cijelu Republiku Hrvatsku. Ovaj moj prijedlog ima za cilj promišljanje svih zainteresiranih da odgovore na slijedeće pitanje: Kako povećati popularnost šaha u osnovnim školama Republike Hrvatske?