Utjecaj bavljenja šahom na razvoj kognitivnih sposobnosti III.dio

Poštovani gospodine Cvitanović,

Molimo Vas da našem apsolventu Vatroslavu Jelovici omogućite prikupljanje podataka u Vašoj školi u svrhu izrade njegovog diplomskog rada, pod mentorstvom prof. dr. sc. Denisa Bratka. Cilj ovog istraživanja je utvrditi ima li treniranje šaha kod školske djece utjecaja na njihove kognitivne sposobnosti. Sudionici istraživanja bit će učenici od drugog do četvrtog razreda I. Osnovne škole Dugave. Zadatak učenika bit će ispunjavanje tri psihologijska testa koji mjere opću inteligenciju, prostornu sposobnost i pamćenje. Predviđeno vrijeme potrebno za njihovo ispunjavanje su dva školska sata, koja ne moraju biti u nizu. Testiranje će se obaviti dvaput – prvi put početkom ove školske godine, a zatim će se za godinu dana ponoviti. U oba navrata učenici će rješavati iste testove. Istraživanje će se provesti na dvije skupine učenika – prvu će činiti učenici koji u sklopu izvannastavne aktivnosti pohađaju šahovsku školu kod profesora Željka Brdala, a drugu skupinu će činiti jednak broj učenika koji se ne bave ovom aktivnošću.
Osim Vaše suglasnosti, za sudjelovanje u istraživanju tražit će se i usmena suglasnost djece, kao i pismena suglasnost njihovih roditelja. Roditeljima će se prethodno poslati pismena obavijest koja sadrži informacije o cilju i postupku istraživanja, a prema potrebi organizirat će se roditeljski sastanak na kojem će kolega Jelovica odgovoriti na eventualna pitanja roditelja. Svoj pristanak dat će i profesor Brdal, voditelj šahovske škole. Podaci prikupljeni ovim istraživanjem tretirat će se kao povjerljivi, te će se koristiti isključivo u svrhu izrade diplomskog rada.
Nacrt istraživanja razmotrilo je Etičko povjerenstvo Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koje je utvrdilo kako istraživanje udovoljava etičkim načelima propisanim Etičkim kodeksom istraživanja s djecom koji su izradili Vijeće za djecu Vlade Republike Hrvatske i Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži.
Molimo Vas da svoju suglasnost za provedbu istraživanja potvrdite svojim potpisom.

S poštovanjem,
Prof. dr. sc. Denis Bratko,
Prof. dr. sc. Vladimir Kolesarić, predsjednik Etičkog povjerenstva

Student: Vatroslav Jelovica, MB 128635
Mentor: dr. sc. Denis Bratko, prof.

NACRT ISTRAŽIVANJA ZA DIPLOMSKI RAD
“Utjecaj bavljenja šahom na razvoj kognitivnih sposobnosti”

Problem: Utvrditi utječe li treniranje šaha kod djece na njihove kognitivne sposobnosti, mjerene standardnim testovima.

Hipoteza: U skladu s ranije dobivenim nalazima, očekujem da će eksperimentalna skupina djece, nakon jednogodišnjeg treninga u šahovskoj školi, pokazati statistički značajan porast u rezultatima na mjerama kognitivnih sposobnosti u odnosu na kontrolnu skupinu.

Uzorak: skupina mlađe školske djece, između 8 i 10 godina starosti; ciljana veličina uzorka je 50 učenika.

Postupak: Istraživanje će se provesti na učenicima koji pohađaju šahovsku školu u I. O. Š. Dugave I O.Š. Frana Galovića. Sudionici će biti podijeljeni u dvije skupine – prvu supinu će činiti djeca koja su početkom ove školske godine po prvi put upisala šahovsku školu, koju vodi prof. Željko Brdal, a nisu imala ranijih iskustava s učenjem šaha.

Drugu (kontrolnu) skupinu će činiti djeca koja predstavljaju njihove ekvivalentne parove po dobi, spolu i početnim rezultatima na korištenim testovima. Statistički značajne razlike među ovim dvjema skupinama ne bi smjelo biti.
Drugo mjerenje na obje skupine provest će se krajem školske godine 2008./2009., nakon što je eksperimentalna skupina trenirala šah u šahovskoj školi; dok kontrolna skupina nije.

Varijable:
- treniranje šaha (NV)
- rezultati na testovima kognitivnih sposobnosti (ZV)

Instrumenti:
-    Standardne Ravenove progresivne matrice (Raven, 1938.)
-    Test mentalnih rotacija (iz French, Ekstrom i Price, 1963.)
-    Test pamćenja (iz French, Ekstrom i Price, 1963.)

Planirane analize podataka: Analiza razlike između eksperimentalne i kontrolne skupine t-testom za nezavisne uzorke. Analizirat će se je li došlo do promjena u rezultatima u obje skupine u kasnijoj točki mjerenja u odnosu na raniju, te ima li u drugoj točki mjerenja statistički značajne razlike između eksperimentalne i kontrolne skupine.