preload preload preload

Utjecaj bavljenja šahom na razvoj kognitivnih sposobnosti III.dio

Monday, November 17th, 2008

Poštovani gospodine Cvitanović,

Molimo Vas da našem apsolventu Vatroslavu Jelovici omogućite prikupljanje podataka u Vašoj školi u svrhu izrade njegovog diplomskog rada, pod mentorstvom prof. dr. sc. Denisa Bratka. Cilj ovog istraživanja je utvrditi ima li treniranje šaha kod školske djece utjecaja na njihove kognitivne sposobnosti. Sudionici istraživanja bit će učenici od drugog do četvrtog razreda I. Osnovne škole Dugave. Zadatak učenika bit će ispunjavanje tri psihologijska testa koji mjere opću inteligenciju, prostornu sposobnost i pamćenje. Predviđeno vrijeme potrebno za njihovo ispunjavanje su dva školska sata, koja ne moraju biti u nizu. Testiranje će se obaviti dvaput – prvi put početkom ove školske godine, a zatim će se za godinu dana ponoviti. U oba navrata učenici će rješavati iste testove. Istraživanje će se provesti na dvije skupine učenika – prvu će činiti učenici koji u sklopu izvannastavne aktivnosti pohađaju šahovsku školu kod profesora Željka Brdala, a drugu skupinu će činiti jednak broj učenika koji se ne bave ovom aktivnošću.
Osim Vaše suglasnosti, za sudjelovanje u istraživanju tražit će se i usmena suglasnost djece, kao i pismena suglasnost njihovih roditelja. Roditeljima će se prethodno poslati pismena obavijest koja sadrži informacije o cilju i postupku istraživanja, a prema potrebi organizirat će se roditeljski sastanak na kojem će kolega Jelovica odgovoriti na eventualna pitanja roditelja. Svoj pristanak dat će i profesor Brdal, voditelj šahovske škole. Podaci prikupljeni ovim istraživanjem tretirat će se kao povjerljivi, te će se koristiti isključivo u svrhu izrade diplomskog rada.
Nacrt istraživanja razmotrilo je Etičko povjerenstvo Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koje je utvrdilo kako istraživanje udovoljava etičkim načelima propisanim Etičkim kodeksom istraživanja s djecom koji su izradili Vijeće za djecu Vlade Republike Hrvatske i Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži.
Molimo Vas da svoju suglasnost za provedbu istraživanja potvrdite svojim potpisom.

S poštovanjem,
Prof. dr. sc. Denis Bratko,
Prof. dr. sc. Vladimir Kolesarić, predsjednik Etičkog povjerenstva

Student: Vatroslav Jelovica, MB 128635
Mentor: dr. sc. Denis Bratko, prof.

NACRT ISTRAŽIVANJA ZA DIPLOMSKI RAD
“Utjecaj bavljenja šahom na razvoj kognitivnih sposobnosti”

Problem: Utvrditi utječe li treniranje šaha kod djece na njihove kognitivne sposobnosti, mjerene standardnim testovima.

Hipoteza: U skladu s ranije dobivenim nalazima, očekujem da će eksperimentalna skupina djece, nakon jednogodišnjeg treninga u šahovskoj školi, pokazati statistički značajan porast u rezultatima na mjerama kognitivnih sposobnosti u odnosu na kontrolnu skupinu.

Uzorak: skupina mlađe školske djece, između 8 i 10 godina starosti; ciljana veličina uzorka je 50 učenika.

Postupak: Istraživanje će se provesti na učenicima koji pohađaju šahovsku školu u I. O. Š. Dugave I O.Š. Frana Galovića. Sudionici će biti podijeljeni u dvije skupine – prvu supinu će činiti djeca koja su početkom ove školske godine po prvi put upisala šahovsku školu, koju vodi prof. Željko Brdal, a nisu imala ranijih iskustava s učenjem šaha.

Drugu (kontrolnu) skupinu će činiti djeca koja predstavljaju njihove ekvivalentne parove po dobi, spolu i početnim rezultatima na korištenim testovima. Statistički značajne razlike među ovim dvjema skupinama ne bi smjelo biti.
Drugo mjerenje na obje skupine provest će se krajem školske godine 2008./2009., nakon što je eksperimentalna skupina trenirala šah u šahovskoj školi; dok kontrolna skupina nije.

Varijable:
– treniranje šaha (NV)
– rezultati na testovima kognitivnih sposobnosti (ZV)

Instrumenti:
–    Standardne Ravenove progresivne matrice (Raven, 1938.)
–    Test mentalnih rotacija (iz French, Ekstrom i Price, 1963.)
–    Test pamćenja (iz French, Ekstrom i Price, 1963.)

Planirane analize podataka: Analiza razlike između eksperimentalne i kontrolne skupine t-testom za nezavisne uzorke. Analizirat će se je li došlo do promjena u rezultatima u obje skupine u kasnijoj točki mjerenja u odnosu na raniju, te ima li u drugoj točki mjerenja statistički značajne razlike između eksperimentalne i kontrolne skupine.

Utjecaj bavljenja šahom na razvoj kognitivnih sposobnosti II.dio

Sunday, November 16th, 2008

Kako bi se provelo ovo istraživanje bilo je potrebno formirati grupu šahovskih početnika. Moja dosadašnja iskustva kao šahovskog voditelja bila su uglavnom sa učenicima V.-VIII. razreda, a ponekad bi zalutao neki mlađi šahista-ica. Tijekom tog svog rada glavni oslonac bila mi je knjiga “Škola šaha” autora Idriza Sušića kojom sam se koristio kao nekom vrstom šahovskog udžbenika. U razgovoru sa svojim „suradnicima psiholozima“ utvrdili smo da bi za ovo istraživanje bila idealna grupa potpunih početnika, a kako takve nisam mogao pronaći u višim razredima krenuo sam u potragu za njima u 1. i 2. razredima. Naravno da među učenicima V.-VIII. razreda ima potpunih početnika, ali nisam mogao nači dovoljan broj takvih učenika-ica koji bi se sada počeli baviti šahom kao izvanastavnom aktivnošću.
Za potrebe istraživanja trebalo mi je 15-tak učenika i učenica koji bi bili spremni se jedan puta tjedno baviti šahom. Tada sam se kao i mnogi školski šahovski voditleji našao pred problemom šahovske literature prilagođene tom uzrastu.

Hrvatsko tržište nema takvu šahovsku knjigu, a najpogodnija dostupna knjiga činila mi se knjiga autora Daniela Kinga “Od prvih poteza do mata”. Ova knjiga pristupa učenju šaha od samih početaka, a zahvaljujući ilustracijama i sadržaju bila mi je najpogodnija za realizaciju ovog mog projekta. No kako to obično biva sreća prati hrabre, a ako tu istu sreću hrabri malo poguraju uspjeh je zagarantiran. Nekako u to vrijeme počele su intenzivne pripreme na hrvatskom izdanju školskog uđbenika “Tri, četiri, pozor – šah” sa radnom bilježnicom. Više o njoj možete saznati na http://www.34pozor-sah.com.
Ja sam odmah znao da je upravo to što mi treba za taj uzrast. Započeo sam sa animiranjem učenika 1. i 2. razreda za uključivanjem u tzv. šahovsku radionicu istog naziva kao i prateći uđbenik. Ovdje navodim promotivni tekst kojeg sam podijelio svim učenicima 1. i 2. razreda krajem šk. Godine 2007.-2008. koji je bio namjenjen njihovim roditeljima. Isti sam postupak ponovio početkom šk. Godine 2008.-2009. što je rezultiralo formiranjem šahovske grupe početnika sastavljene od učenika drugih i trećih razreda I. OŠ Dugave i OŠ Frana Galovića. Ravnateljica Blaženka Jurić Mrša i ravnatelj Tomislav Cvitanoivć podražli su ovaj moj moj projekt te sam pristupio formiranju skupine.

Poštovani roditelji!
Sljedeće školske godine 2008./2009. Šahovska škola Dugave [www.sah-dugave.org] pokreće projekt TRI, ČETIRI, POZOR – ŠAH!. Glavni cilj projekta je pružiti mogućnost što većem broju zainteresiranih učenika-ica da nauče igrati šah. Cilj projekta nije stvaranje vrhunskih šahista već što veća popularizacija šahovske igre.

Odgojne mogućnosti šaha u razvoju djece
Kroz projekt “TRI, ČETIRI, POZOR – ŠAH!” kod polaznika poticao bi se razvoj najboljih ljudskih osobina te bi se pozitivno utjecalo na odgoj svakog djeteta. Šahovska pedagoška praksa dokazala je da baveći se šahom mladi šahisti razvijaju upornost, odgovornost, samokritičnost,  objektivnost, korektnost, poštivanje pravila, marljivost, borbenost, želju za napretkom, promišljanje, pažnju, samokontrolu, kolegijalnost, racionalno korištenje vremena, maštovitost….
Jedna od prednosti šaha u odnosu na većinu sportova je potpuna ravnopravnost spolova tijekom nadmetanja. Slično tome šahovska igra pruža mogućnost ravnopravnog nadmetanja između učenika s invaliditetom i učenika bez zdravstvenih problema ili učenika-ica 2-ih i 8-ih razreda. Takvo nadmetanje pomaže da polaznici stvore ispravan stav o različitostima i posebnostima svojih protivnika.
U ovom projektu velika bi se pažnja posvetila poštivanju zadanih pravila i korektnom odnosu prema protivniku. To je osobito važno u školskom okruženju kada se zna za sve  rašireniju pojavu raznih oblika nasilja među djecom.

Obrazovne mogućnosti šaha u razvoju djece
Osim pozitivnog utjecaja na odgojni razvoj polaznika šahom se može utjecati i na poboljšanje obrazovnih sposobnosti. Tijekom provedbe šahovskih aktivnosti izmjenjivalo bi se učenje i spoznavanje, stjecanje radnih navika i vještina pa sve do provjere i primjene stečenog znanja u praksi. Kroz šahovski trening i natjecanja kod učenika nastojali bismo potaknuti razvoj sposobnosti koje pomažu u svladavanju i usvajanju nastavnog gradiva: pamćenja, pozornosti, koncentracije, brzine računanja, vizualnog predočavanja, prostornog snalaženja, prihvaćanje znakova i simbola, ovladavanja pisanim tekstom, logike razmišljanja i  rasuđivanja. Tijekom igranja šahovskih partija polaznici vježbaju predviđanje protivnikovih poteza te ispitivanje ispravnosti vlastitih.
Ogromna prednost šaha mogućnost je uklapanja šahovskih motiva u redovnu nastavu što je također jedan od ciljeva projekta TRI, ČETIRI, POZOR – ŠAH! Neki od preduvjeta sudjelovanja u projektu TRI, ČETIRI, POZOR – ŠAH! koji se očekuju od budućih polaznika su usvojena kultura čitanja s razumijevanjem, redovito dolaženje na treninge jednom tjedno jedan školski sat, te marljivo i odgovorno izvršavanje postavljenih zadataka.

Projekt TRI, ČETIRI, POZOR – ŠAH!  pratit će gradivo u istoimenoj šahovskoj početnici s vježbenicom autora Sanje Vuksanović i Ivana Markovića. Uputio bih Vas da pročitate recenziju koju je napisao dekan Visoke učiteljske škole u Čakovcu i šahovski voditelj u OŠ Ivana Meštrovića (Zagreb) doc. dr. sc. Đuro Blažeka koju možete pročitati na www.34pozor-sah.com gdje se ujedno možete informirati i o samoj početnici!

Paralelno sa formiranjem skupine početnika Tri, četiri, pozor – šah rješavala se i administrativna strana ovog istraživanja. Ravnatelji su dobili pisma namjere, etičko povjerenstvo je na temelju predloežnog nacrta istraživanja dalo svoje odobrenje.

Utjecaj bavljenja šahom na razvoj kognitivnih sposobnosti I.dio

Saturday, November 15th, 2008

Od samih početaka mog rada kao voditelja Šahovske škole Dugave često sam slušao razmišljanja najrazličitijih sugovornika koji su tvrdili da šah utječe na razvoj umnih sposobnosti jludi, a osobito djece. Slično je bilo i sa pojedinim školskim predmetima. Puno puta sam od svojih kolega i kolegica u školi čuo rečenicu: “On je dobar matematičar, sigurno će ti biti dobar šahista.” Samo od sebe nametnulo mi se pitanje koliko redovito bavljenje šahom može utjecati na umne sposobnosti djece? Potaknut time počeo sam tražiti znanstvena istraživanja koja bi to potvrdila ili osporila. Lutajući bespućima interneta naišao sam na puno stranih stručnih radova na tu temu koji čekaju svoj prijevod na hrvatski. Sa žaljenjem moram ovdje iznijeti činjenicu da osim nekih naslova o ovoj temi nisam uspio doći niti do jednog rada koji je bio proveden u Republici Hrvatskoj ili u najbližem okruženju. Više o ovoj mojoj potrazi možete saznati na blogu: www.igramilijuna.bloger.hr!

Na tom sam blogu objavio sve što sam uspio saznati o toj temi, ima i nekoliko prijevoda stranih stručnih radova te autorskih tekstova koji govore o utjecaju šaha na umne sposobnosti djece. Ne želeći se osloniti samo na Internet na sve sam se strane raspitivao za stručne radove na zadanu temu,a li bez večeg uspjeha. I tada sam odlučio pokušati potaknuti izradu jednog takvog rada te sam se obratio odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Bio je to pun pogodak jer sam već u prvom kontaktu naišao na podršku pročelnika Prof. dr. sc. Denisa Bratka. Zanimljivo je napomenuti da je pročelnik u studentskim danima igrao šah te se bavio idejom jednog ovakvog rada. Dogovoreno je da će pokušati pronaći studenta koji bi bio zainteresiran za izradu stručnog rada na temu utjecaja šaha na razvoj kognitivnih sposobnosti. I pojavio se zainteresirani student apsolvent Vatroslav Jelovica te se prišlo realizaciji istraživanja.  O pojedinim koracima više u slijedećim člancima koji će pratiti provedbu samog istraživanja, a prije njih ukratko o kognitivnoj psihologiji.

Kognitivna psihologija je znanost koja je usmjerena na otkrivanje psihičkih procesa koji se nalaze u osnovi ponašanja. Sama riječ “kognitivno” dolazi od engleske riječi cognition što označava spoznaju, tj. mentalne procese za koje se pretpostavlja da istiźu ponašanje. To pokriva široki raspon područja istraživanja, istražujući pitanja o djelovanju pamćenja, pozornosti, percepcije, predstavljanju znanja, mišljenja, kreativnosti i rješavanju problema. Kognitivna psihologija je jedna od najsuvremenijih dodataka psihološkom istraživanju, a razvila se kao odvojeno područje unutar discipline u kasnim 50-im i ranim 60-im godinama.

Željko Brdal, prof.