Kako bi se provelo ovo istraživanje bilo je potrebno formirati grupu šahovskih početnika. Moja dosadašnja iskustva kao šahovskog voditelja bila su uglavnom sa učenicima V.-VIII. razreda, a ponekad bi zalutao neki mlađi šahista-ica. Tijekom tog svog rada glavni oslonac bila mi je knjiga “Škola šaha” autora Idriza Sušića kojom sam se koristio kao nekom vrstom šahovskog udžbenika. U razgovoru sa svojim „suradnicima psiholozima“ utvrdili smo da bi za ovo istraživanje bila idealna grupa potpunih početnika, a kako takve nisam mogao pronaći u višim razredima krenuo sam u potragu za njima u 1. i 2. razredima. Naravno da među učenicima V.-VIII. razreda ima potpunih početnika, ali nisam mogao nači dovoljan broj takvih učenika-ica koji bi se sada počeli baviti šahom kao izvanastavnom aktivnošću.
Za potrebe istraživanja trebalo mi je 15-tak učenika i učenica koji bi bili spremni se jedan puta tjedno baviti šahom. Tada sam se kao i mnogi školski šahovski voditleji našao pred problemom šahovske literature prilagođene tom uzrastu.

Hrvatsko tržište nema takvu šahovsku knjigu, a najpogodnija dostupna knjiga činila mi se knjiga autora Daniela Kinga “Od prvih poteza do mata”. Ova knjiga pristupa učenju šaha od samih početaka, a zahvaljujući ilustracijama i sadržaju bila mi je najpogodnija za realizaciju ovog mog projekta. No kako to obično biva sreća prati hrabre, a ako tu istu sreću hrabri malo poguraju uspjeh je zagarantiran. Nekako u to vrijeme počele su intenzivne pripreme na hrvatskom izdanju školskog uđbenika “Tri, četiri, pozor – šah” sa radnom bilježnicom. Više o njoj možete saznati na http://www.34pozor-sah.com.
Ja sam odmah znao da je upravo to što mi treba za taj uzrast. Započeo sam sa animiranjem učenika 1. i 2. razreda za uključivanjem u tzv. šahovsku radionicu istog naziva kao i prateći uđbenik. Ovdje navodim promotivni tekst kojeg sam podijelio svim učenicima 1. i 2. razreda krajem šk. Godine 2007.-2008. koji je bio namjenjen njihovim roditeljima. Isti sam postupak ponovio početkom šk. Godine 2008.-2009. što je rezultiralo formiranjem šahovske grupe početnika sastavljene od učenika drugih i trećih razreda I. OŠ Dugave i OŠ Frana Galovića. Ravnateljica Blaženka Jurić Mrša i ravnatelj Tomislav Cvitanoivć podražli su ovaj moj moj projekt te sam pristupio formiranju skupine.

Poštovani roditelji!
Sljedeće školske godine 2008./2009. Šahovska škola Dugave [www.sah-dugave.org] pokreće projekt TRI, ČETIRI, POZOR – ŠAH!. Glavni cilj projekta je pružiti mogućnost što većem broju zainteresiranih učenika-ica da nauče igrati šah. Cilj projekta nije stvaranje vrhunskih šahista već što veća popularizacija šahovske igre.

Odgojne mogućnosti šaha u razvoju djece
Kroz projekt “TRI, ČETIRI, POZOR – ŠAH!” kod polaznika poticao bi se razvoj najboljih ljudskih osobina te bi se pozitivno utjecalo na odgoj svakog djeteta. Šahovska pedagoška praksa dokazala je da baveći se šahom mladi šahisti razvijaju upornost, odgovornost, samokritičnost,  objektivnost, korektnost, poštivanje pravila, marljivost, borbenost, želju za napretkom, promišljanje, pažnju, samokontrolu, kolegijalnost, racionalno korištenje vremena, maštovitost….
Jedna od prednosti šaha u odnosu na većinu sportova je potpuna ravnopravnost spolova tijekom nadmetanja. Slično tome šahovska igra pruža mogućnost ravnopravnog nadmetanja između učenika s invaliditetom i učenika bez zdravstvenih problema ili učenika-ica 2-ih i 8-ih razreda. Takvo nadmetanje pomaže da polaznici stvore ispravan stav o različitostima i posebnostima svojih protivnika.
U ovom projektu velika bi se pažnja posvetila poštivanju zadanih pravila i korektnom odnosu prema protivniku. To je osobito važno u školskom okruženju kada se zna za sve  rašireniju pojavu raznih oblika nasilja među djecom.

Obrazovne mogućnosti šaha u razvoju djece
Osim pozitivnog utjecaja na odgojni razvoj polaznika šahom se može utjecati i na poboljšanje obrazovnih sposobnosti. Tijekom provedbe šahovskih aktivnosti izmjenjivalo bi se učenje i spoznavanje, stjecanje radnih navika i vještina pa sve do provjere i primjene stečenog znanja u praksi. Kroz šahovski trening i natjecanja kod učenika nastojali bismo potaknuti razvoj sposobnosti koje pomažu u svladavanju i usvajanju nastavnog gradiva: pamćenja, pozornosti, koncentracije, brzine računanja, vizualnog predočavanja, prostornog snalaženja, prihvaćanje znakova i simbola, ovladavanja pisanim tekstom, logike razmišljanja i  rasuđivanja. Tijekom igranja šahovskih partija polaznici vježbaju predviđanje protivnikovih poteza te ispitivanje ispravnosti vlastitih.
Ogromna prednost šaha mogućnost je uklapanja šahovskih motiva u redovnu nastavu što je također jedan od ciljeva projekta TRI, ČETIRI, POZOR – ŠAH! Neki od preduvjeta sudjelovanja u projektu TRI, ČETIRI, POZOR – ŠAH! koji se očekuju od budućih polaznika su usvojena kultura čitanja s razumijevanjem, redovito dolaženje na treninge jednom tjedno jedan školski sat, te marljivo i odgovorno izvršavanje postavljenih zadataka.

Projekt TRI, ČETIRI, POZOR – ŠAH!  pratit će gradivo u istoimenoj šahovskoj početnici s vježbenicom autora Sanje Vuksanović i Ivana Markovića. Uputio bih Vas da pročitate recenziju koju je napisao dekan Visoke učiteljske škole u Čakovcu i šahovski voditelj u OŠ Ivana Meštrovića (Zagreb) doc. dr. sc. Đuro Blažeka koju možete pročitati na www.34pozor-sah.com gdje se ujedno možete informirati i o samoj početnici!

Paralelno sa formiranjem skupine početnika Tri, četiri, pozor – šah rješavala se i administrativna strana ovog istraživanja. Ravnatelji su dobili pisma namjere, etičko povjerenstvo je na temelju predloežnog nacrta istraživanja dalo svoje odobrenje.

Sa svakim novim člankom sve sam uvjereniji da bi hrvatski odgojno-obrazovni sustav uvođenjem šahovskih aktivnosti dobio na kvaliteti. Mislim da ćete se složiti da bi u širenju masovnosti i popularizaciji šaha kod naše mladeži koristi imao i hrvatski šah. U ovom članku su na temelju istraživanja u razvijenim državama dokazane odgojne i obrazovne koristi koje djeca imaju od bavljenja šahom, a navedeni su i statistički podaci koji podupiru pozitivno djelovanje šaha. Ističe se uloga natjecanja kroz koja se nastoji ojačati interes za šah, a kroz njih se radi i selekcija koja u konačnici izbacuje buduće šahiste. Djeca koja se bave šahom postižu bolje obrazovne i radne rezultate od čega koristi ima cijelo društvo. Skrećem Vam pozornost na primjer Kanade i Nizozemske. Koristim priliku da pozovem čitatelje i čitateljice ovih redaka da prevedu slične strane radove kako bi se stvorila baza radova koji podupiru uvođenje šaha u odgojno-obrazovni sustav Republike Hrvatske. Danas sutra biti će puno lakše pokrenuti projekt koji bi za cilj imao uvođenje šaha u sve odgojno-obrazovne ustanove krenuvši od vrtića, preko osnovnih škola, srednjih škola, đačkih domova pa sve do fakulteta!

Šah to zaslužuje,a primjeri koji se mogu vidjeti u ovom i dosadašnjim člancima jasno ukazuju da ne trebamo izmišljati “toplu vodu” već se koristiti iskustvima država koje su šah na ovaj ili onaj način uvele u svoj odgojno-obrazovni sustav. Slike Walt Disneya najavile su početak produkcije filma (Biram ostati), koji će biti realiziran 2005.g. Baziran je na knjizi “Biram ostati: Crni učitelj odbija napustiti središte grada”, publicirano 2003.g. od Kensington Publishing i napisala Salome Thomas-EL. Gospodin Thomas-EL, nadareno dijete koje je uzdignuto u projektima Philadelphije, steklo je na Iwy Legue obrazovanje i vratilo se u Philadelphiju 1987., da postane učitelj na Vaux srednjoj školi. Tamo je oživio šahovski klub s temeljitom vjerom u njihov studentski potencijal, učio je djecu igrati šah. Ta su djeca pobjeđivala na lokalnim i nacionalnim natjecanjima. Gospodin Thomas-EL je upotrijebio ove rezultate za motivaciju stotina djece za pohađanje privlačnih srednjih škola i nakon toga na važnijim fakultetima i sveučilištima. Mnogi su nastavili raditi u višem obrazovanju i u profesionalnom svijetu.

Može li šah doista na taj način utjecati na djecu? Ali, jesu li ta postignuća ostvarena zbog bavljenja šahom? Prije svega to je samo igra, zar ne? Ono što sve više roditelja počinje uočavati je da šah može i pomaže poticati razvojno razmišljanje kod djece. Yasser Seirawan jedan od prvih američkih velemajstora, svjetski juniorski šampion ( 1987 ), četiri puta američki šampion ( 1981, 1986, 1989 i 2000 ), deset puta član američkog olimpijskog šahovskog tima. Također jedan od najboljih rezultata na Bledskoj olimpijadi 2002. g. postižući individualno srebrnu medalju za svoj nastup i pet puta natjecatelj za prvaka svijeta ( 1985, 1987, 1997, 1999 i 2000 ) volio je reći da šah podučava na pet područja: čitanje, pisanje, artimetika, odgovornost i poštovanje.

Šah i pet učinaka kod djece
Šah i čitanje: jer djeca moraju čitati iz mnogih knjiga da poboljšaju svoju igru.
Šah i pisanje: jer pravila šaha kažu da je poželjno zapisivati svoje partije.
Šah i matematika: jer svaka figura na šahovskoj ploči ima neku vrijednost, jedna veća od druge; ako izgubiš jaču figuru za slabiju može te koštati cijele partije.
Šah i odgovornost: jer jedino ti odlučuješ da se tvoja vojska tj. tvoje figure razvijaju u najboljem smjeru, bilo kakva loša odluka rezultirat će gubitkom ljudi (figura) bez mogućnosti nadoknade. To te može koštati gubitka partije.
Šah i poštovanje: jer poštuješ sebe i svog protivnika, a isto vrijedi i za tvog protivnika; svaka partija počinje i završava sa rukovanjem.