Kvalifikacije ekipnog prvenstva u šahu za osnovne škole grada Zagreba za 2010. godinu
Organizator(i) : Školski športski savez grada Zagreba
Direktor turnira : Brdal Željko, prof.
Glavni ili nadzorni sudac : Režek Siniša IA
Sudac : Portada Maroje NA, Obad Damir CCA
Grad : I OŠ Dugave, Školski prilaz b.b., Zagreb
Datum : 06.02.2010
Konačan poredak
Mjesto Ekipa Kapetan Bod
1 OŠ Markuševec Božidar Harapin 23
2 OŠ Dragutin Domjanić Tomislav Čolakić 20
3 OŠ Ante Kovačića Božidar Iveković 18
4 OŠ Rudeš Željko Slavica 17
5 OŠ Bartola Kašića Sanja Linarić 16,5
6 I OŠ Dugave Željko Brdal 15,5
7 OŠ Horvati Suzana Delić 15
8 OŠ Vrbani Mladen Jeđud 15
9 OŠ Braće Radić Nenad Frouth 14,5
10 OŠ Medvedgrad Boris Simeoni 14,5
11 OŠ Izidora Kršnjavoga Božica Kalafatić 14
12 OŠ Mladost Utrine Erin Ramić 13
13 OŠ Augusta Cesarca Jan Zamostny 12,5
14 OŠ Frana Galovića Željko Brdal 12,5
15 OŠ Alojzija Stepinca Anto Lučić 11,5
16 OŠ Gustava Krkleca Danko Brajdić 11,5
17 OŠ Većeslava Holjevca Marko Ždravac 8
Na prijedlog voditelja Šahovske škole Dugave profesorica Danuška Ružić je između ostalih tema za školsku zadaćnicu dala je ovogodišnjim osmašima i osmašicama i šah. Ako netko sumnja u mogućnosti šaha u HNOS-u onda je ovo najbolji dokaz u prilog tvrdnji širitelja školskog šahovskog virusa da se šah može uključiti redovnu nastavu.
Prepuštam Vas uživanju čitanja, čitamo se!
Širitelj školskog šahovskog virusa
Željko Brdal, prof.
Ispovijest jednog topa – Ema Ardalić
Napokon je došao i taj dan. Za ovu bitku sam se pripremao godinama. Najveća bitka od svih:bitka ljubavi. Boja moje momčadi bila je bijela. Poredali smo se jedan do drugoga,ja sam bio s vanjske strane,a preko puta mene su stajale crne prikaze. Svi odjeveni u crno izgledali su zastrašujuće;poput demona. Bitka je započela. Prvi potez je napravio crni pješak,a nakon toga je izašao bijeli pješak;moj prijatelj Roko i zaprijetio crnoj prikazi. Odigralo se još nekoliko poteza i došao je red na mene. Zadovoljno sam istupio sa svoga mjesta i porazio stasitog,crnog konja. Ponosno sam uzdigao glavu i strpljivo čekao svoj sljedeći potez. “-Tope,uništi lovca!”-zapovjedio mi je kralj. Krenuo sam u napad osjećajući veliku tremu. Došao sam do lovca i s velikim sam ga zadovoljstvom uništio. Igrači moje boje zadovoljno su me pogledavali. Svaki naš potez bio je spektakularan. Nemilosrdno smo ih pobijedili sa žarom u očima. Pobjedu smo proslavili obilnom večerom. U dogovoru s kraljem otvorio sam školu malih šahista u kojoj svaki dan mali šahisti marljivo uče i naporno rade da bi postali pobjednici baš kao moja bijela momčad.
Ispovijest šahovske figure – Luka Čusek
Pozdrav svima! Ja sam šahovska figura. Zovu me Lovac. Imam brata blizanca, također jednog lovca. U igri ne stignemo družiti, jer moramo napadati protivnike. Težak je posao, no tome sam napravljen, i taj posao radim. Služim svome gospodaru, igraču, koji zapovijeda svim figurama. On mi naređuje, premješta me po ploči, ali kad napravi neki loši potez ili me žrtvuje, nije mi ugodno. Tada ispadam iz igre i stojim pokraj ploče kao da čekam autobus. Kada je igra gotova, igrač stavi sve figure u vrećicu. Tu je dosta vruće, zagušljivo i tijesno.Tada stignem pričati sa svojim susjedima. Samo kralj i kraljica ne razgovaraju ni sa kime, jedino jedan sa drugim. Kralj je najvažnija figura igre, a on je oženjen kraljicom. E tu sada počinje moj problem. Naime, s kraljicom nemam baš puno šansi za druženje no viđam je tijekom igre. Jako je lijepa i da nema kralja sigurno bismo bili dobri prijatelji. Već dugo mi nedostaje više prijatelja, ali kako šah postaje sve popularniji, sve se više igra, time ja imam više posla. U životu nikada nisam bio zaljubljen. U posljednje vrijeme nikako ne mogu prestati misliti na kraljicu. Razgovarao sam sa bratom, no on kaže da je kraljica sa kraljem, a nama je namijenjeno da budemo sami, jer je oduvijek tako bilo. Ali kraljica nikako da mi ,,izađe iz glave.” Taj poredak kraljice s kraljem želio bih primijeniti. Dugo sam razmišljao, a volja za igrom je polako nestajala. Želio bih nekako doći i reći joj što mislim. Kralj je još uvijek tu. Volio bih da nestane, barem na jedan dan. No, bojim se, to se neće dogoditi. Kraljica je za mene neosvojiva. Odlučio sam odustati od nje. Možda je nakon nekog vremena zaboravim. Tko zna, možda u budućnosti neki znanstvenik izmisli neku vrstu novog šaha, gdje će kraljica i lovac biti zajedno ili gdje će lovca malo više poštovati, a on imati izbora.
Ispovijest šahovske figure – Hrvoje Maligec
Ja sam skakač. Svi me zovu „Levi konj“ – kad kralj nije u blizini. Proizveden sam u Mariboru. Od drva sam. Mi, drvene figurice, drske smo prema onim od plastike i pijeska. To nije lijepo od nas, ali… Prvo su moju ploču kupili da bude na partiji između Karpova i Kasparova. To mi je bila prva i najslavnija partija. Zatim me , odmah poslije partije kupio neki bogati Amerikanac – obožavatelj Karpova. Mene, damu i jednog lovca posebno je volio jer je nama Karpov zadao mat Kasparovu. Kod tog Amerikanca bilo je sve svaki dan isto – on ustane, dođe neki njegov prijatelj John i oni barem dva sata igraju, te nas nakon toga pospreme. U našoj kutiji razgovaramo, šalimo se, komentiramo partije velikih šahista, razvijamo strategije, tračamo… Jednog dana John je donio svoje šahovske figure – plastične. Usprkos tome što smo mrzili plastiku, sprijateljili smo se s tim figurama. Nakon tog dana, često su nam dolazile u posjet. Tako smo živjeli još nekoliko godina dok našem vlasniku nisu sve dionice propale. Da bi preživio, prodavao je svoje stvari pa tako i nas. Kupio nas je neki Europljanin, također obožavatelj Karpova. Živio je u Parizu, s kućom koja je imala jedan prozor na Eiffelov toranj. Baš je na taj prozor slagao svoje šahovske figure. Tako smo mogli pričati s pogledom na to čudo arhitekture. Francuz nas je vodio sa sobom po parkovima. Tamo smo svaki dan igrali s nekim drugim. Radili smo cijeli dan. Bilo je vrlo zabavno. Svakodnevno razgibavanje mnogo nam je pomagalo. Imali smo vrlo dobru strategiju. Bili smo pravi veterani. Crni lovac bio je pravi Cassanova. Zavodio je figure svih boja, veličina, materijala…
Nakon nekoliko godina svakodnevnog razgibavanja shvatili smo da nam prijeti smrt. Trulili smo. Jednog nas je dana vlasnik zakopao u svoj vrt da mu oplodimo biljke. Ionako smo se već počeli raspadati. Za dva dana ću istruliti. Zbogom!
Ispovijest šahovske figure – Karlo Weiser
Sat je počeo, trema postala jača no ikad. Ja, pješak, čekam svoj prvi potez, svoj put ka pobjedi ili propasti. ”e4,e5” vikale su ruke igrača. Ubrzo je pao crni skakač. Svi moji crni suigrači su zadrhtali. Vidio im se strah, osjećao se. Prošlo pet minuta, a već pola partije bilo gotovo. ”Pojeli na ekipu” viknuo je Đuro ( zbunjeni i bojažljivi crni skakač) i pobjegao natrag! Jedino moj susjed i ja smo stajali naprijed, drhtali od straha, držali pod okom tu bijelu damu koja je oblizivala prste. ”Dama a5” čulo se od igračevih ruku. Moj susjed je odmah znao što ga čeka. ”Dama h5” ruke su viknule. Moj susjed je pao. ”g-h5” ruke su viknule. Polagano, ali sigurno popapao sam tu damu do zadnjeg zalogaja. Svi su me suigrači slavili, ali je slavlje kratko trajalo. Bijeli lovac me sigurno naciljao, bio spreman dojuriti do – mene. Crni top j dobio naredbe da pojede tog lovca. To se ubrzo i dogodilo. Lovac je pao. Pješak preko puta mene se približio. I ja sam se približio režeći na njega. Bijeli pješak je skroz poludio i glavom bez obzira navalio prema meni. Bili smo jedan nasuprot drugog, ali ne zadugo. Onaj top-ubojica dojurio je i popapao mog zivčanog protivnika u roku dok si reko ‘keks’! Događaji koji su slijedili nisu nikako dobro izgledali za bijele. Top-ubojica još je pojeo par bijelih, ali i on ubrzo bio prisiljen na mirovinu – pojeli ga. ”h2” dobio sam naredbu da idem naprijed. Bijeli top me naciljao, spreman da puca, ali je inače, bojažljiv Đuro dao svoj život za mene. Sve mi je bilo jasno, krenuo sam prema h1. ”h1” stigle su naredbe. Čim sam stigao tamo, kao da sam stigao u raj. Sve je bilo bijelo, samo su se isticale četiri figure: dama, top, skakač i lovac. Odabrao sam damu i krenuo u nove ratne pobjede. Ubrzo sam viknuo bijelom kralju ”šah”! Kralj je zadrhtao i brže bolje pobjegao iza svog vjernog topa. Ja, ponosan, gutao sam figuru po figuru. Ubrzo sam sa svojim kolegom topom krenuo završiti ovu partiju. Stjerali smo kralja u kut, i prije no što se snašao, čuo je moj dovik:”šah-mat”!
Ostao sam poznata faca među kolegama. Kraj!
Ispovjest šahovske figure – Tonko Pale
Ja sam šahovska figura i to ne bilo koja figura. Ja sam veličanstveni kralj. Odigrao sam mnogo partija i odgonetnuo mnogo pitanja, otkrio nove strategije, proširio svoju viziju šahovske igre. Često sebe postavljam na mjesto velikog vojskovođe koji dirigira svojom vojskom i strategijom. Ja se zamišljam kao general Wellington kako pobjeđuje kod Waterloa. Svaka partija koju odigram smatram samo djelićem mog Waterloa, a Waterloa je za mene životna bitka. Uza sve te stvari koje znam samo jednu stvar ne mogu odgonetnuti. A to je mjesto gdje sam napravljen. Sve moje figure znaju odakle su, samo ja ne znam. Kaže mi žena (dama) da ne zamaram glavu, no moja tvdoglavost mi ne da mira. Znam gdje ja to mogu saznati, ali meni je to nemoguće vidjeti jer piše na podlozi koja je meni zalijepljena s donje strane. Također piše na kutiji od garniture gdje meni također nije dostupno vidjeti. Mislio sam, ako se namjerno izvrnem, netko će mi moći pročitati, ali žena mi je onda rekla: „Koji bu te vrag tada digel“? Bilo je i luđih ideja: da skačem gore dolje po ploči pa da se samo odlijepi, ali onda kako bi se vidjelo to pročitati u našoj mračnoj kutiji. Htio sam zapaliti lijepilo, ali odakle mi šibice i ko bi me ugasio. Nadao sam se da će vlasnik nešto promrmljati pa da ću onda nešto saznati, no on nije zaigrao šah godinama. I sada, nakon ove moje ispovjesti, ispada da sam stari odbačeni konj. Onda jednog dana nakon dugo godina ugledao sam svjetlo dana. Bili smo prašnjavi pa je po nekom logičkom razmišljanju bilo vrijeme za čišćenje. Očistio nas je i mislio sam da će nas sada pospremiti, ali okrenuo je ploču i pozvao nekog Igora. Kojeg Igora, velim si. Onda saznam da mu je to sin. Valjda je zbog njega zaboravio na nas. Rekao je:“Sine dođi da te naučim igrati šah. Prvo ga je učio slagati figure. Ali sin je otrgnuo ono ispod mene i dao ocu. Rekao je:“Puklo je“. Tada je tata sve to stavio na stol i napokon sam vidio:“Made in China“. Postavili su figure i krenuli igrati. Ja sam se ponovno osječao kao veliki general Wellington. No, što ja to sebi umišljam? Ja Wellington? Ja sam obični konj! Ma kakov konj? Ja sam magarac s velikim ušima i repom. Nisam tako mudar jer nisam mogao shvatiti ako su sve moje figure iz kine da sam i ja.
Polagano,ali sigurno Dugave open se kreće prema svom prvom desetljeću. Ne tako davne 2002. godine odigran je prvi Dugave open na kojem su sudjelovale četiri ekipe i ništa nije naslučivalo da će se to pretvoriti u novozagrebački školski šahovski krijes. Naime, iz godine u godinu broj ekipa na prvenstvima grada pada, sve je manje školskih šahovskih voditelja u gradu, sve je manje učenika koji se amaterski bave šahom. Ali Šahovska škola Dugave ne samo da djeluje i dalje, ne samo da i dalje organizira Dugave open već širi epidemiju šaha po novozagrebačkim osnovnim školama. Novi Zagreb ima osam šahovskih škola u kojima jednom tjedno šahovske figure ožive, učenici se druže oko šahovske ploče, u tim školama se iščekuje Dugave open i Mikronis kup… Obzirom na položaj i brigu za školske šahovske voditelje u gradu Zagrebu to je prava tema za rubriku vjerovali ili ne.
Ovogodišnji Dugave open je promocijski ostao u sjeni Školske šahovske epidemije pa je cilj uoči prvenstva bio zadržati prošlogodišnji broj ekipa uz nedolazak „xy stare“ škole i dolazak „qw nove škole“. Do sada je na Dugave openu igralo jedanaest (11) novozagrebačkih osnovnih škola. To znači da se pokušalo pronaći zainteresiranog voditelja-icu iz Klare, Horvata, Lučkog, Odre i Savskog gaja. Od šesnaest (16) novozagrebačkih osnovnih škola jedino iz ovih pet škola nije nikada ekipa igrala na Dugave openu. Za početak pogledajmo kakvo je stanje na tablici nakon održanih sedam Dugave opena.
Rejting
2002./2003./2004./2005./2006./2007./2008.
1. I. OŠ Dugave (KRALJEVI) [DUGAVE] 48$
2. OŠ GUSTAVA KRKLECA [TRAVNO] 32$
3. OŠ braće Radić [BOTINEC] 27$
4. OŠ Trnsko [TRNSKO] 25$
5. I. OŠ Dugave (Dame) [DUGAVE] 21$
6. OŠ Zapruđe [ZAPRUĐE] 20$
7. I. OŠ Dugave (PRINČEVI) 12$
8. OŠ Frana Galovića [DUGAVE] 11$
9. OŠ Ive Andrića [SOPOT] 8$
10 .OŠ Mladost [UTRINE] 8$
11. OŠ Otok [SLOBOŠTINA] 6$
12. OŠ Brezovica [BREZOVICA] 5$
13. OŠ Većeslava Holjevca [SIGET] 1$
Dugavski kraljevi su uvjerljivo prvi, od samog početka su se uvijek penjali na pobjednička postolja i marljivo skupljali bodove. Na 2. i 3. mjestu su Gustavi i Braća, a njihov visok plasman leži ponajprije u činjenici da su njihovi voditelji aktivni šahisti. Četvrto mjesto drži OŠ Trnsko koja je ujedno i prošlogodišnji pobjednik Dugave opena. Jedina ekipa učenica, dugavske dame drže 5. mjesto i na taj način najbolje dokazuju ravnopravnost i izjednačenost spolova u šahu. Oš Zapruđe svoje 6. mjesto temelji na staroj slavi jer već nekoliko godina ne sudjeluju na Dugave openu. Na 7. i 8. mjestu su ponovno dugavske ekipe koje će svojim ovogodišnjim nastupom zasigurno poboljšati plasman. OŠ Ive Andrića zaslužuje svaku pohvalu jer u njoj nema školskog šahovskog voditelja,ali zato imaju podršku prof. TZK Krešimira Hrga i zainteresiranih učenika. Slijedi OŠ Mladost u kojoj je došlo do smjene generacija te se treba nadati da će nastupiti ove godine. Još jedna škola iz 2002. godine koja duže vrijeme ne nastupa zauzela je 11. mjesto – OŠ Otok. Na predzadnjem mjestu je OŠ Brezovica koja zahvaljujući učiteljici Dragici Šainović doživljava šahovski preporod što će vrlo brzo donijeti više bodova. Prošlogodišnje prinove u novozagrebačku školsku šahovsku obitelj, OŠ Većeslava Holjevca su posljednji,ali to će se ove godine zasigurno promijeniti.
Kratka najava:
Glavna konkurencija kraljevima dolazi iz Trnskog (prošlogodišnji pobjednici),a prema predviđanjima dvoboj kraljeva i OŠ Trnsko zasigurno će odlučiti pobjednika Dugave opena 2009.. Ne smiju se zaboraviti niti dugavske dame koje će prema prognozi voditelja opet zasjati… Svim školama su poslani pozivi mjesec i pol ranije kako bi se mogle pripremiti u miru, na vrijeme,a novo u prijavama bila je molba da voditelji obrate pozornost na izradu iskaznica Odmorko. Iskaznice su u ovoj priči zbog mogućnosti da škola domaćin ekipnog prvenstva grada bude I. OŠ Dugave,a na to prvenstvo se mora donijeti iskaznica. No o tom potom, prvo da se odradi Dugave open 2009. – VIII. Ekipno šahovsko prvenstvo osnovnih škola Novoga Zagreba.
I ovaj Dugave open ima nekoliko prijelomnih trenutaka koji su imali direktan utjecaj na njega, na voditelja i na konačni odaziv novozagrebačkih osnovnih škola. Budući da su oni skriveni od javnosti (radi o dogovorima, e-mailovima, telefonskim i mobilnim razgovorima) bez izvještaja ostali bi zauvijek skriveni u sjećanju voditelja Šahovske škole Dugave. Jedan od takvih je bila i promjena sudačkog para. Umjesto Karagić-Bejuk Dugave open 2009. godine sudili su Režek-Portada. Ta se promjena ponajviše ogledala u izostanku odličnog turnirskog izvještaja kojeg na ovim prostorima najbolje piše Vlado Karagić. Činjenica da je glavni sudac Dugave opena 2009. Siniša Režek dušom i tijelom informatičar i matematičar pisanja izvještaja se prihvatio alfa i omega Dugave opena.
Trenutak koji će ostaviti najveći trag i uvelike utjecati na samo prvensttvo je bio razgovor voditelja prvenstva sa profesorom Zdravkom Furlanom (ravnatelj OŠ Otok iz Sloboštine). Na žalost ta je škola prestankom rada Zvonka Bušića ostala bez šahovske škole, a iz godine u godinu nastoji se pronaći novi voditelj-ica. Tako je i ovaj razgovor počeo na tu temu,a vjerovatno bi završio na isti način kao i prijašnji razgovori da ravnatelj Furlan nije predložio da se pokuša sa školskim voditeljem programa Vikendom u dvorane.Klik! Bingo!Ideja je rođena! Voditelj prvenstva je od strane Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport imenovan koordinatorom šahovskih škola Novoga Zagreba. Podrška i suradnja voditelja prvenstva i Tanje Ališić, savjetnice za šport u gradskom uredu je odlična.
Čim [čitaj ODMAH] je voditelj prvenstva dobio popis novozagrebačkih voditelja športskog programa Vikendom u dvorane krenula je dugavska školska šahovska lavina koja je ovaj put imala aktivnu pomoć savjetnice za šport kojoj se ovim putem Šahovska škola Dugave zahvaljuje na iskazanoj podršci. Kombinirajući školske šahovske voditelje i voditelje programa Vikendom u dvorane skoro sve novozagrebačke osnovne škole dobile su „ime i prezime“ tj. formirani su parovi škola-(do)voditelj!!!
Popis škola kojima su upućeni pozivi za sudjelovanje:
OŠ braće Radić, Šenoine Branke 22 – voditelj Nenad Fruth,
OŠ Brezovica ,Brezovička cesta 98 A – voditeljica: Dragica Šainović,
OŠ Frana Galovića , Školski prilaz BB – voditelj Željko Brdal,
OŠ Gustava Krkleca, Božidara Magovca 103 – voditelj Vlado Nigrin,
OŠ Mladost – Karamanov prilaz 3 – voditelj: Jasmin Hutinović,
OŠ Trnsko, Trnsko 25 – voditeljica Alenka Guštin
OŠ Večeslava Holjevca , Siget 23 – voditelj: Marko Ždravac
OŠ Zapruđe, Meštrovićev trg 8 A – voditelj Igor Stojaković,
I. OŠ Dugave, Školski prilaz BB – voditelj Željko Brdal,
OŠ Ive Andrića ,Milovana Kovačevića 18 -voditeljica Tea Čelebić,
OŠ Miroslava Mrkše , Mrkšina 42 -voditeljica Tajana Mrković,
OŠ Otok , Gradićeva 4 -voditelj Slaven Kosijer,
OŠ Lučko , Puškarićeva 102 -voditelj Marinko Čuljak,
OŠ Odra, Đačka Ulica 5 -voditelj prof. TZK,
OŠ Savski Gaj,Remetinečka cesta 64 A -voditelj prof. TZK,
OŠ Stjepana Bencekovića , Horvaćanski trg 1 –voditelj prof. TZK
Sreća za Dugave open je da sa dugogodišnjim iskustvom voditelj prvenstva ZNA da je samo pitanje trenutka kada će početi „loše“ vijesti. Tako je bilo i ove godine. Prvo je svoj nastup otkazala OŠ Gustava Krkleca, šteta, šteta jer Travno ima dugačku školsku šahovsku tradiciju… Ali adrenalin se diže nakon što je voditelj prvenstva postigao konačni dogovor sa izdavačkom kućom Školska knjiga – VRATIO SE GENERALNI SPONZOR!!!! Potom su uslijedile odbijenice medija,ali je na scenu stupila najzagrebačkija postaja Radio Sljeme.ALI bolest novinara Ivana Hlupića i nesporazum oko datuma??? No na kraju je sve dobro završilo jer su na sam dan Dugave opena 2009. u eteru Radio Sljemena gostovali Maksimilijan Balatinec (6b), Maja Perica (7a) i voditelj prvenstva profesor Željko Brdal. Uslijedila je isprika kolege Slavena iz OŠ Otok (Sloboština),ali je istoga dana došla potvrda da će doći nova škola – OŠ Miroslava Mrkše (Klara)!!! Za sve koji ne znaju u Novom zagrebu ima šesnaest (16) osnovnih škola (vidi popis),a na osam (8) postoje školsi šahovski voditelji pa je računica bila jasna: 8+3-1=10 ekipa.
No sa žaljenjem mora se navesti i činjenica da je voditelj na sam dan Dugave opena primio e-mail sa otkazom nastupa OŠ Trnsko. Osim gubitka ekipe na koju se računalo 100% izgubio se i draž oko pitanja pobjednika,a voditelju je ostala nada da će dame namučiti kraljeve ili će se pokazati rezultati preporoda školskog šaha u Brezovici… Već oko 13:00 sati pokazalo se da odustajanje OŠ Trnsko nije bila zadnja nepogoda koja se pojavila na nebu Dugave opena 2009. godine. Naime po dolasku u školu voditelj se morao pomiriti s činjenicom da mu nedostaje desna ruka u pripremi tehničkog dijela natjecanja –domar. Domara Dalibora nije bilo nigdje u školi, nitko nie znao gdje je, na mobitel se nije javljao. Oko 13:30 sati počeli su pristizati osmaši koje je voditelj izabrao za slaganje prostora za igru. Pokretačka misao voditelja je bila činjenica da ovaj Dugave open ima realne šanse da okupi dvanaest (12) školskih ekipa što bi bio rekord svih dosadašnjih prvenstava,a iz memorije je izbrisao mogućnost koja je bila tako primamljiva (TRNSKO I TRAVNO= 14 EKIPA). Isto tako se pomirio sa činjenicom da mora sam naslijepo,a da bude oku lijepo za vidjeti posložiti 36 stolova za igru te oko njih napraviti ogradu od stolica.
Tehničari:
DOMAGOJ KOTNI, ANTONIO KOLJAJ, MARIO ŠEHIĆ, MATE JURKOVIĆ, MARTIN KOSIJEK, LEON RAŠLIĆ, HRVOJE KOVAČ, FRAN KUNČIĆ, MATIJA GRABUŠIĆ, LUKA BARTOLEC, MATIJA MURAT + profesor Brdal!!!
Korak po korak pod budnom zviždaljkom voditelja prvenstva stvorene su tri ekipe: grupa razglas, grupa stolovi i grupa stolice. Grupa razglas su zapravo bili dečki iz 8b razreda koji su se pobrinuli za muzičku podršku i prije početka prvog sata dok su ostale grupe čekale da zazvoni početak nastave. No ekipa stolica je već i ranije ušla u tehnički i stavila stolice uz zid kako bi se što prije moglo krenuti sa izvlačenjem stolova iz tehničkog… Zvono je zazvonilo, počeo je 1. sat, počela je i utrka tehničara da tijekom tog prvog sata slože stolove i stolice te ogradu. Profesor je zamislio da to bude gotovo tijekom 1. sata kako bi se 2. sat mogao potrošiti na slaganje šahovskih rekvizita i slaganje informatike… Tko ne zna može vjerovati na riječ dečkima da je stolove iz tehničkog najbolje nositi u četvercu bez kormilara. Prvo su stolovi iz tehničkog posloženi ispred bine,ekipa stolica je otišla u tehnički napraviti kino, a grupa stolovi krenula je u formiranje i raspored stolova za igranje. Paralelno sa slaganjem stolova grupa stolice je počela slagati ogradu oko prostora za igru. Postepeno, micanjem i slaganjem stolova, a uz dostavu i dvije garniture bijelih stolova iz blagovaonice napravljen je prostor za igru. Zazvonilo je zvono za kraj 1. sata,a najteži dio je bio iza nas…
U drugu fazu su se uključila i šahovska četvorka iz 8b razreda kako bi se što prije posložilo svu potrebnu šahovsku opremu po stolovima. Zvono je zazvonilo,a svatko je već imao svoj zadatak: složi velike ploče, složi figure, namjesti satove, stavi stolice za sjedenje, donesi printer, stavi platno, stavi struju na binu, vidi radi li kino u tehničkom donesi DVD i to je bilo to…. Zazvonilo je zvono za kraj 2. sata,a sve je bilo spremno… Nešto prije 16:00 sati pristigli su suci koji su na bini preuzeli informatiku pa se počelo sa unosom ekipa u računalo.
Sastavi ekipa:
Dugave Open 2009
Osnovne postave
1 I. OŠ Dugave – Kraljevi, Dugave Rtg-Ř:1200
Pl. Ime Gr
1 Ovčarić Tomislav 8b
2 Muha Miljenko 3b
3 Weiser Karlo 8b
4 Zbiljski Ivan 7a
5 Pale Tonko 8b
6 Balatinec Maksimilijan 6b
Maligec Hrvoje 6c
2 OŠ Braće Radić, Botinec Rtg-Ř:1200
Pl. Ime Gr
1 Milisav Vlatko 6c
2 Rukavina Luka 6c
3 Milisav Damir Tin 5c
4 Jandrijević Luka 5c
5 Lukenda Mišo 5c
6 Gregurić Borna 2a
Pavlić Damjan 1b
Matić Lovro 1b
3 I. OŠ Dugave – Dame, Dugave Rtg-Ř:1200
Pl. Ime Gr
1 Pavlek Anamarija 8b
2 Perica Maja 7a
3 Muha Magdalena 2b
4 Stojanović Tea 3a
5 Antunović Dorotea 4a
6 Micek Nikolina 4b
Tomić Janja 3c
4 OŠ Zapruđe, Zapruđe Rtg-Ř:1200
Pl. Ime Gr
1 Milić Tibor 8d
2 Kruljac Karlo 5a
3 Nikolić Lino 5a
4 Kerdić Lovro 5b
5 Turudić Vanja 5b
6 Šarkanj Karlo 5c
5 I. OŠ Dugave – Prinčevi, Dugave Rtg-Ř:1200
Pl. Ime Gr
1 Novković David 3a
2 Kolarević David 4c
3 Dumić Denis 3a
4 Balatinec Lucijan 2c
5 Arsov Ivan 4c
6 Pajtlar Filip 3a
6 OŠ Frana Galovića, Dugave Rtg-Ř:1200
Pl. Ime Gr
1 Ščulac Zvonimir 3b
2 Mance Lovro 3a
3 Krasnić Karla 3a
4 Bertolan Karla 3b
5 Bugler Filip 2b
6 Babić Adrijan 2b
Stipetić Luka 2b
7 OŠ Ive Andrića, Sopot Rtg-Ř:1200
Pl. Ime Gr
1 Janković Mladen 6c
2 Čović Dino 6c
3 Jurišić Fran 6a
4 Blače Luka 6a
5 Karaselimović Tino 6b
6 Blažek Hrvoje 6b
8 OŠ Mladost, Utrine Rtg-Ř:1200
Pl. Ime Gr
1 Mikulandrić Tomislav
2 Delač Marko
3 Leš Borna
4 Bilić Ivan
5 Krizmanić Antonio
6 – -
- -
9 OŠ Brezovica 1, Brezovica Rtg-Ř:1200
Pl. Ime Gr
1 Stanić Mario 8c
2 Matić Luka 8c
3 Vlahek Marko Rafael 4
4 Poredski Antonio 4
5 Gagula Marko 4
6 Vlahek Ivan Luka 3
10 OŠ Večeslava Holjevca, Siget Rtg-Ř:1200
Pl. Ime Gr
1 Milić Luka 5a
2 Hercigonja Matija 5a
3 Šeremet Domagoj 5a
4 Pekas Marko 5b
5 Veić Matej 5c
6 Župić Tomislav 5b
11 OŠ Brezovica 2, Brezovica Rtg-Ř:1200
Pl. Ime Gr
1 Golubar Marko 3
2 Brletić Krešimir 3
3 Rebrović Josip 3
4 Paulić David 3
5 Bertović Ivan 3
6 Banović Antonio 4
Alić Mihael 3
12 OŠ Miroslava Mrkše, Klara Rtg-Ř:1200
Pl. Ime Gr
1 – -
2 – -
3 Šimić Karlo 6a
4 Brčinović Marijan 1a
5 Bagarić Ilija 6a
6 Brčinović Filip 3a
I tako je u I. OŠ Dugave u petak 27. studenog 2009. godine odigran tradicionalni osmi po redu Dugave open 2009..Natjecanje je organizirala Šahovska škola Dugave, a sudjelovalo je dvanaest ekipa iz devet novozagrebačkih osnovnih škola: OŠ braća Radić, OŠ Brezovica, OŠ Ive Andrića, OŠ Mladost, OŠ Miroslava Mrkše, OŠ Frana Galovića, OŠ Većeslava Holjevca, OŠ Zapruđe i I. OŠ Dugave. Natjecalo se 70-tak mladih šahista i šahistica koji su iskazali veliku borbenost i želju za nadmetanjem. Prvenstvo je otvorio predstavnik Zagrebačkog šahovskog saveza, hrvatski velemajstor, Mladen Palac koji je naglasio da je svoj šahovski uspon počeo upravo na natjecanjima osnovnih škola. Podršku i poticaj turniru u ime Gradskog ureda za kulturu, obrazovanje i šport dala je Tanja Ališić, stručna savjetnica za šport. Kako bi se šah što više popularizirao među učenicima i učenicama osnovnih škola Novoga Zagreba, Šahovska škola Dugave je 2002. godine pokrenula prvi Dugave open. Sponzor natjecanja bila je izdavačka kuća Školska knjiga d. d. koja je i ove godine osigurala prigodne nagrade i medalje za sve natjecatelje. U ime sponzora okupljenim učenicima i učenicama obratio se Juraj Frankol koji se pohvalno izrazio o šahu kao aktivnosti te obećao podršku i u budućnosti.
Na kraju se okupljenima obratio ravnatelj I. OŠ dugave Tomislav Cvitanović koji je pohvalio rad Šahovske škole Dugave, istaknuo njene uspjehe u popularizaciji šaha i širenju školske šahovske epidemije u Novom Zagrebu te istaknuo pozitivne vrijednosti bavljenja šahom.
Potom se pristupilo samom natjecanju. Glavni sudac Siniša Režek je iznio najosnovnija pravila igre i ponašanja za vrijeme natjecanja te naveo glavne odrednice prvenstva. Prvenstvo se igralo po švicarskom sustavu u pet kola uz tempo od deset minuta po igraču. Suci su složili parove prvog kola i šahovska čarolija Dugave opena 2009. godine je otpočela…
Nakon odigranih pet (5) kola popustila je napetost, sve je bilo jasno, svi su znali sve,a jedino su ostale u zraku priče. Npr. Da smo pobijedili xy bili bi sada bolje plasirani, nisi trebao uzeti onog topa, slijedeće godine bit ćemo bolji… Svi natjecatelji su dobili medalje i prigodne poklone od strane Školske knjige, škole su dobile diplome,a svima je ostala lijepa uspomena na VIII. Dugave open. I za kraj još par informacija vrijednih da se zabilježe za školsku šahovsku povijest Novog Zagreba…
Dugave open 2009. uvjerljivo je osvojila muška ekipa I. OŠ Dugave u sastavu: Tomislav Ovčarić (8b), Miljenko Muha (3b), Karlo Weiser (8b), Ivan Zbiljski (7a), Tonko Pale (8b), Maksimilijan Balatinec (6b) i Hrvoje Maligec (6c).
Drugo mjesto su osvojile „šahovske dame“ iz Dugava u sastavu:
Anamaria Pavlek (8b), Maja Perica (7a), Magdalena Muha (2b)
Tea Stojanović (3a), Dorotea Antunović (4a), Nikolina Micek (4b) i Janja Tomić (3c).
Treće mjesto je osvojila druga ekipa OŠ Brezovice u sastavu:
Golubar Marko (3) , Brletić Krešimir (3), Rebrović Josip (3),PaulićDavid (3), Bertović Ivan (3), Banović Antonio (4), Alić Mihael (3)
POREDAK
DUGAVE OPEN 2009.
1 I. OŠ Dugave – Kraljevi [Dugave] 27,0 12$
2 I. OŠ Dugave – Dame [Dugave] 18,5 11$
3 OŠ Brezovica 2 [Brezovica] 16,0 10$
4 OŠ Brezovica 1 [Brezovica] 15,5 9$
5 OŠ Braće Radić [Botinec] 15,0 8$
6 OŠ Zapruđe [Zapruđe] 14,7$
7 I. OŠ Dugave – Prinčevi [Dugave] 14,5 6$
8 OŠ Večeslava Holjevca [Siget] 14,0 5$
9 OŠ Ive Andrića [Sopot] 13,0 4$
10 OŠ Frana Galovića [Dugave] 12,0 3$
11 OŠ Mladost [Utrine] 10,5 2$
12 OŠ Miroslava Mrkše [Klara] 9,5 1$
REJTING
2002./2003./2004./2005./2006./2007./2008./2009.
1. I. OŠ Dugave (KRALJEVI) [DUGAVE] 60$
2. OŠ braće Radić [BOTINEC] 35$
3. OŠ GUSTAVA KRKLECA [TRAVNO] 32$
4. I. OŠ Dugave (Dame) [DUGAVE] 32$
5. OŠ Zapruđe [ZAPRUĐE] 27$
6.OŠ Trnsko [TRNSKO] 25$
7. I. OŠ Dugave (PRINČEVI)[DUGAVE] 18$
8. OŠ BrezovicaI. [BREZOVICA] 14$
9. OŠ Frana Galovića [DUGAVE] 14$
10. OŠ Ive Andrića [SOPOT] 12$
11. OŠ Brezovica II. [BREZOVICA] 10$
12. OŠ Mladost [UTRINE] 10$
13. OŠ Većeslava Holjevca [SIGET] 6$
14. OŠ Otok [SLOBOŠTINA] 6$
15. OŠ Miroslava Mrkše [Klara] 1$
Autor izvještaja:
Željko Brdal, prof.
U petak 27. studenog 2009. godine u I. OŠ Dugave odigran je tradicionalni, osmi po redu, Dugave open. Natjecanje je organizirala Šahovska škola Dugave, a sudjelovalo je dvanaest ekipa iz devet novozagrebačkih osnovnih škola: OŠ braća Radić, OŠ Brezovica, OŠ Ive Andrića, OŠ Mladost, OŠ Miroslava Mrkše, OŠ Frana Galovića, OŠ Većeslava Holjevca, OŠ Zapruđe i I. OŠ Dugave. Natjecalo se 72 mladih šahista i šahistica koji su iskazali veliku borbenost i želju za nadmetanjem. Prvenstvo je otvorio predstavnik Zagrebačkog šahovskog saveza, hrvatski velemajstor, Mladen Palac koji je naglasio da je svoj šahovski uspon počeo upravo na natjecanjima osnovnih škola. Podršku i poticaj turniru u ime Gradskog ureda za kulturu, obrazovanje i šport dala je Tanja Ališić, stručna savjetnica za šport. Kako bi se šah što više popularizirao među učenicima i učenicama osnovnih škola Novoga Zagreba, Šahovska škola Dugave je 2002. godine pokrenula prvi Dugave open.
Sponzor natjecanja bila je izdavačka kuća Školska knjiga d. d. koja je i ove godine osigurala prigodne nagrade i medalje za sve natjecatelje. Prvenstvo se igralo po švicarskom sustavu u pet kola uz tempo od deset minuta po igraču. Dugave open 2009. uvjerljivo je osvojila muška ekipa I. OŠ Dugave u sastavu: Tomislav Ovčarić (8b), Miljenko Muha (3b), Karlo Weiser (8b), Ivan Zbiljski (7a), Tonko Pale (8b), Maksimilijan Balatinec (6b) i Hrvoje Maligec (6c).
Drugo mjesto su osvojile „šahovske dame“ iz Dugava u sastavu:
Anamaria Pavlek (8b), Maja Perica (7a), Magdalena Muha (2b), Tea Stojanović (3a), Dorotea Antunović (4a), Nikolina Micek (4b) i Janja Tomić (3c).
Treće mjesto je osvojila druga ekipa OŠ Brezovice u sastavu:
Golubar Marko (3) , Brletić Krešimir (3), Rebrović Josip (3),PaulićDavid (3), Bertović Ivan (3), Banović Antonio (4), Alić Mihael (3)
Konačan poredak
1 I. OŠ Dugave – Kraljevi, Dugave 27,0 10 73,5
2 I. OŠ Dugave – Dame, Dugave 18,5 8 83,0
3 OŠ Brezovica 2, Brezovica 16,0 5 62,5
4 OŠ Brezovica 1, Brezovica 15,5 5 80,0
5 OŠ Braće Radić, Botinec 15,0 5 63,0
6 OŠ Zapruđe, Zapruđe 14,5 6 81,5
7 I. OŠ Dugave – Prinčevi, Dugave 14,5 4 73,5
8 OŠ Večeslava Holjevca, Siget 14,0 4 74,5
9 OŠ Ive Andrića, Sopot 13,0 5 79,5
10 OŠ Frana Galovića, Dugave 12,0 3 82,0
11 OŠ Mladost, Utrine 10,5 4 75,5
12 OŠ Miroslava Mrkše, Klara 9,5 1 71,5
DOWNLOAD MATERIJALA SA TURNIRA


Zadnji je dan mjeseca rujna koji je u Gradskoj knjižnici Dugave protekao u šahovskom ozračju. Prvo je održana likovna radionica, potom promocija školske šahovske epidemije, odigrana je Simultanka MK Vinka Zlomislića. I to nije sve! U srijedu 30. rujna 2009. godine odigrala se posljednja epizoda ove šahovske serije. Valja istaknuti da je uoči samog početka šahovskog dvoboja trečaša protiv šesto-osmaša širitelj školskog šahovskog virusa profesor Željko Brdal obavio razgovo sa novinarkom Vijesnika Gordanom Igrec. Nakon toga pristupilo se šahu,a pojavio se i nepremostivi problem (barem se tako činilo). Naime u knjižnicu je pristiglo šest učenika i učenica trećih razreda dok je od šestaša pristigla samo trojka iz 6c razreda. No tada je profesor mobitelom prikupio dva osmaša + jedan se vrtio već u knjižnici i to je bilo to.
Stvorene su dvije ekipe: trečaši i šesto-osmaši!
Fotografski dio posla odradili su knjižničarka Marijana Spevec i tata Mladen. Igralo se na šest ploča, a tempo igre je bio deset (10) minuta po igraču-ici. Jedina šahovska princeza bila je Tea Stojanović (3a).

Na prvoj ploči Tomislav Ovčarić (8b) iskoristio je iskustvo i pobijedio sa 2:0 Miljenka Muhu (3b) kome ne odgovara ovaj brzopotezni tempo. Na drugoj ploči Karlo Weiser bio je nadigran od Zvonimira Ščulca (3b) sa uvjerljivih 2:0. Tonko Pale (8b) i Tea Stojanović (3a) podijelili su bodove 1:1. Istim je rezultatom završio i dvoboj na četvrtoj ploči između Hrvoja Maligeca (6c) i Denisa Dumića (3a). Na petoj ploči prvu je partiju dobio Kristijan Olujić (6c) dok je u drugoj partiji bio nadigran,ali Filip Pajtlar (3a) nije znao realizirati svoju prednost. Na posljednoj ploči Petar Tišma (6c) je nadigrao Matiju Mikulineca (3c) sa 2:0.

Konačni rezultat:
Trečaši: 4.5
Šesto-osmaši: 7.5
Smatram da konačni rezultat nije pravo mjerilo ovog dvoboja. Susret je protekao u ravnopravnoj borbi između kraljeva i prinčeva+1princeza,a razmišljam kako će se prava slika najbolje vidjeti tijekom ekipnog prvenstva škole.
Autor:
Željko brdal, prof.
Prvenstvo se odigralo 12. rujna 2009. godine u novozagrebačkom naselju Botinec. Organizator prvenstva bio je Zagrebački šahovski savez. Škola domaćin i suorganizator prvenstva bila je Osnovna škola braće Radić. Prvenstvo je počelo u 10:00 sati i trajalo do 16:00 sati. Mjesto igre bila je športska dvorana Osnovne škole braće Radić, Šenoine Branke 22. Sustav natjecanja bio je švicarski sustav, 9 kola uz tempo igre 15 minuta po igraču. Igralo se u tri turnirske grupe:
- do 11 godina (1998. godište i mlađi)
- do 15 godina (1994. godište i mlađi)
- do 19 godina (1990. godište i mlađi)
Rekvizite za igru svim natjecateljima osigurao je Zagrebački šahovski savez. Za sve sudionike turnira i njihove voditelje bila je osigurana užina i ručak.
Kotizacija za sudjelovanje na turniru bila je:
- u kategoriji do 11 godina 30 Kn
- u kategorijama do 15 i 19 godina 40 Kn
U svakoj turnirskoj grupi (do 11, 15 i 19 godina) za najbolje plasirane natjecatelje dodjeljivale su se nagrade:
- pehar i predmetna nagrada za 1., 2. i 3. mjesto i za najbolje plasiranu igračicu.
- za sve učesnike bile su osigurane prigodne nagrade i priznanja za sudjelovanje.
Prijave za natjecanje primale su se do 10. rujna:
Zagrebački šahovski savez, tajnica: Vlasta Maček
Tel. (01) 6398-595, mob. (098)218-890, fax (01) 6395-479 ili na mail: zagrebacki.sahovski.savez@zg.t-com.hr.
Nakon 10. rujna prijave su se primale do dosezanja broja od 150 igrača. Učesnici su morali osobno potvrditi prijavu na dan igre do 945 sati. Kako bi se svi sudionici turnira i njihovi pratitelji ugodno osjećali, organizator je zadržao pravo da ne prihvati prijavu, ne dozvoli pristup u dvoranu ili isključi s turnira igrače ili gledatelje koji se nedolično ponašaju i ometaju druge u igri. Na prvenstvu je sudjelovalo 99 natjecatelja u sve tri konkurencije,a Šahovsku školu Dugave predstavljalo je 16 polaznika i polaznica. S ponosom treba reći da smo bili najbroniji i jedini sa „dresovima“!
Šahovsku školu Dugave predstavljali su slijedeći polaznici i polaznice:
Andrea Bolta, 6b; Denis Dumić, 3.a; Filip Pajtlar, 3a HRVOJE MALIGEC 6.c; Karlo Badanjak, 6.b; KARLO WEISER 8b; KRISTIJAN OLUJIĆ 6.c; Magdalena Muha, 2b; Maksimilijan Balatinec, 6.b; Miljenko Muha, 3b; Nikolina Micek, 4b; PETAR TIŠMA 6.c; Tea Stojanović 3.a; Tomislav Ovčarić 8.b; Tonko Pale, 8.b; Zvonimir Šćulac, 3.b!
Auto prijevoz odradili su:Mama Micek, Mama Šćulac, tata Bolta i tata Tišma,a voditelj ekipe bio je profesor Željko Brdal. Ostvareni rezultati dugavskih šahista i šahistica zorno pokazuju da smo mi amateri koji u ovakvoj konkurenciji nemaju velikih izgleda. Jedini naš igrač koji se ravnopravno mogao nositi je Miljenko čije je šahovsko umijeće rezultat klupskog treninga. Mislim da je Tomislav mogao ostvariti bolji rezultat. Za slijedeću godinu predviđam da će se Zvonimir i Denis plasirati još više prema sredini tablice. Ne mogu a da ne ponovim da nama kao šahovskoj školi nedostaje novozagrebački šahovski klub sa klupskim prostorijama. U njemu bi najtalentiraniji i najzainteresiraniji mogli još više napredovati pod vodstvom klupskog trenera.Ponosan sam na činjenicu da smo sa 16 natjecatelja bili uvjerljivo najbrojniji, a naše šahovske majice su zorno pokazale da smo mi pravi zaljubljenici u šahovsku igru.
U Gradskoj knjižnici Dugave, 17.09.2009. održana je promocija knjige prof. Željka Brdala « Školska šahovska epidemija » (recenzentica: Ana Biti). Profesor Brdal od 1995. godine vodi Šahovsku školu Dugave u Zagrebu, te je u ovoj knjizi iznio svoja praktična iskustva i spoznaje o vrijednostima školskog šaha. Knjiga je namijenjena svim istinskim ljubiteljima kraljevske igre, a osobito onima koji su na bilo koji način zainteresirani za popularizaciju školskog šaha. Okosnicu knjige čine materijali s bloga http://www. igramilijuna.bloger.hr, koji je 2007. godine pokrenut s ciljem popularizacije šaha među školskom djecom. Knjiga sadrži tri dijela. U prvom dijelu knjige su šahovska događanja koje je, u cilju popularizacije školskog šaha, organizirala Šahovska škola Dugave. Drugi dio knjige posvećen je teoriji i praksi odgojno-obrazovnih mogućnosti šahovske igre u nastavi, dat je pregled aktualnog stanja školskog šaha u regiji, izviještaji sa tribina zagrebačkog saveza na tu temu i dr.

Prilozi u trećem dijelu knjige namijenjeni su svima koji od šaha žele nešto više tj. ambicioznim šahovskim voditeljima, instruktorima, trenerima te polaznicima šahovskih škola. Promocija knjige izazvala je veliki interes, a autor je u cilju širenja školske šahovske epidemije gostovao na Radio Sljemenu, Hrvatskom radiu 1. i 2. programa. Na sam dan promocije emitiran je odličan prilog u televizijskoj emisiji Dobro jutro na HRT-u – odlična najava odlične promocije. Zanimljivost je i to da je prilog za eemisiju Šesto čulo prvog programa Hrvatskog radia koja će se emitirati u četvrtak 24. 09. 2009. (između 09:00 i 10:00 sati) snimljen doslovno pet minuta prije početka promocije. Prostorije knjižnice za vrijeme odlično organizirane promocije bile su premale da prime sve zainteresirane ljubitelje šaha.
Uvodni dio pripao je kratkom filmu sa tematikom ovogodišnjeg dana I. OŠ dugave koji je u cijelosti bio posvećen šahovskoj igri. Promociju je odlično vodila gđa. Narcisa Potežica (voditeljica novozagrebačkih knjižnica), a ispred Gradskog ureda za kulturu, obrazovanje i sport podršku autoru i širenju školskog šaha dala je stručna savjetnica za šport gđa Tanja Ališić. U svom govoru prof. Brdal se zahvalio svima koji su pomogli izdavanje knjige ( sponzori : Toding i Mikronis). Iznio je i svoju staru ideju da se šah uvede u hrvatske škole kao izvannastavna aktivnost, a u blizoj budućnostikao izborni predmet kao što je to već u mnogim državama. Na promociji su, uz autora, govorili i Dejan Medaković, šahovski poduzetnik iz Borova, Krunoslav Lešić, šahist i organizator iz Slavonije, te Mladen Nagl zagrebački šahist koji je 1988. god sa svojom osnovnom školom Gustav Krklec senzacionalno postao prvak bivše države! Nakon službenog dijela nazočni su se pidružili domjenku.
dmr (Damir Mravunac)
Povijesno gledano ovaj je prilog počeo još u rujnu 2007. godine kada je pokrenut blog http://www.igramilijuna.bloger.hr! Da nije bilo tog bloga vjerovatno ne bi nastala niti knjiga Školska šahovska epidemija. A bez knjige vjerovatno se ne bi uspjelo školskim šahovskim virusom „zaraziti“ HRT!!! Nakon što je autor ubacio školski šahovski virus u redakciju Dobro jutro javila se novinarka Danijela Kokanović i sve se pokrenulo.
Srijeda 16. rujan 2009. / 14:00
Za ovu priliku učionica povijesti u kojoj se održavaju školskišahovski treninzi dodatno je ušminkana „šahovskim plahtama“ koje je za ovogodišnji dan škole napravila i osmislila učiteljica Ksenija Adamović. Domar Dalibor je „presvukao“ šahovski stol i pano,a na panou su umjesto povijestnih materijala stavljeni plakati sa šahovskih natjecanja. Tete spremačice Željka i Silvija su učionicu uredile za završne pripreme koje su pod budnim okom profesorice Ćurić odradili slijedeći učenici: Leon Rašlić (8b), Mihael Marković (8b), Hrvoje Kovač (8b), Josip Kosjek (6a) i Maks Grubišić (6a).Na klupe su složene garniture i satovi,a na šahovskom stolu postavljena je garnitura na kojoj igra profesor Brdal. Potom je usljedilo prikupljanje polaznika Šahovske škole Dugave kako bi sve spremno dočekalo ekipu sa HRT-a.
Srijeda, 16. rujan 2009. / 16:30
Stigla je ekipa HRT-a sa opremom i počelo je snimanje prilogA. U njemu su se više ili manje vidjeli svi polaznici Šahovske škole Dugave,a bilo ih je tu oko 30-tak iz obiju dugavskih škola. Zvijezdani trenutak najbolje su iskoristili Mario Dumić (3a), Maksimilijan Balatinec (6b), Karla Krasnić (3a) i Luana Baraba (8c).
Četvrtak, 17. RUJAN 2009. / 07:00
Prilog je emitiran u četvrtak 17. rujna 2009. godine u emisiji Dobro jutro Hrvatska oko 07:45 sati na prvom programu HRT-a. Ovom prilikom se zahvaljujemo novinarki Danijeli Kokanović koja je snimila prilog bez ijedne greške, a smontirala je snimjeni materjal točno na dan promocije knjige Školska šahovska epidemija. Promocija se održala u Gradskoj knjižnici dugave u četvrtak 17. rujna 2009. godine. Promociju možete također pogledati. Kako i gdje? Posjetite stranicu Šahovske škole Dugave, „odmišajte“ se do linka mi i mediji i tamo ćete pronaći pregršt zanimljivih video materijala o radu malih dugavskih šahista i šahistica.
Željko Brdal, prof.
Širitelj školskog šahovskog virusa
Interview sa voditeljem Građanskog odgoja u OŠ J.J.Strosmayer profesorom povijesti i geografije Ivanom Dukićem napravila je voditeljica školskog lista prof. Silvija Čurić.
Čurić: Možete li nam za početak reći nešto više o građanskom odgoju kao predmetu?
Dukić: Građanski odgoj je izborni predmet u nekim osnovnim školama gdje se uz upoznavanje s temeljnim ljudskim pravima uz to uči o demokraciji, parlamentarizmu, a kod učenika se razvija i građanska svijest. Radi se i na prihvaćanju različitosti uz suzbijanje predrasuda prema nacionalnim i ostalim manjinama,razlike po spolu.. Obilježavaju se i svi prigodni datumi vezani uz sve navedeno. Npr. Dan UN-a, Međunarodni dan djeteta, Svjetski dan Roma, Dan bijelog štapa…Mislim da nije posebno potrebno naglašavati koliko je značajna odgojna zadaća ovog predmeta, nažalost još nedovoljno zastupljenog u hrvatskim školama.
Čurić: Zašto ste izabrali baš film kao medij kroz kojeg će učenici učiti građanski odgoj?
Dukić: Zašto film? Zato jer su film i televizija, kao i računala primjerice, medij blizak učenicima i vrijedan izvor informacija. Stoga smo se odlučili snimiti intervju s nekime interesantnim čija se svakodnevica ne razlikuje bitno od svakodnevice drugih, osim utoliko što taj netko ulaže velike napore kako bi savladao svoj invaliditet i radio svoj svakodnevni posao s velikim žarom i entuzijazmom upravo poput ostalih “normalnih” ljudi.Mogli smo otići u Centre za odgoj i obrazovanje kao što su COO Slava Raškaj ili COO Vinko bek i tamo snimiti emisiju o učenicima s posebnim potrebama. No, interesantnije nam se činilo napraviti priču o nekome tko je iz jednog takvog centra uspio se izdići iznad svog invaliditeta i postati uspješan i priznat.
Čurić: Kako ste saznali za našeg profesora Brdala i zašto baš on?
Dukić: Kolegu Željka upoznao sam preko našeg rada u Školskoj knjizi gdje smo obojica ostvarili autorske radove u obliku udžbenika, a kada sam saznao da je član Hrvatskog saveza slijepih nisam mogao doći k sebi od divljenja što je sve on napravio, usprkos sudbini koja mu je oduzela tako važno osjetilo kao što je vid. Radi se o kvalitetnom nastavniku, voditelju šahovske škole, autoru udžbenika koji gotovo slijep radi u redovnoj školi. Kad sam svojim učenicima ispričao njegovu životnu priču,a posebno o nejgovim metodama rada, klinci su se zapalili i krenuli su u realizaciju filma.
Čurić: Možete li nam reći tko je sve sudjelovao u stvaranju ovog filma?
Dukić: Film su realizirali učenici 8. c: Marko Petir-Frkač, Ana Brcko, Nikolina Berta i Hiam Hamed. Film je snimio i montirao Stejpan Erić 20. svibnja 2004.
Čurić: Što je po Vama poruka ovog filma?
Dukić: Osim što u filmu kolega Željko objašnjava svoj način rada, o njemu su govorili i učenici, što je još vjerodostojnije. Poruka filma je vidljiva iz izjave kolege Željka:’Šanse da slijepi profesor se danas zaposli u redovnoj školi jednostavno ne postoje,a time a to jasno ukazuje na društvo puno predrasuda i skreće pozornost na položaj osoba sa invaliditetom!’
Utrine, Dugave, Travno…davno jednom zavukla su mi se ta imena u lelujavi svijet perifernog pamćenja iz pjesme Johnya Štulića. Tko ne dođe onamo i ne vidi izbliza, teško će pojmiti o čemu je pjevao. Novi Zagreb, najveći «novi grad» u Hrvata, grad preko rijeke što je duhom i vizurom izmaknuo mašti svojih graditelja. Zahvaljujući jednom šahovskom entuzijastu, što ga je zlosretna ljudska sudbina učinila Homerom u tijelu Cezara, Novi je Zagreb postao mjesto gdje se uči, slavi, igra i voli šah. Profesor Željko Brdal, mnogima poznatiji kao autor povijesnih udžbenika, pokrenuo je i nadahnuo rijedak i neobičan fenomen rada s mladima u nas, koji bi se s pravom mogao nazvati «Dugavska šahovska bajka». Upoznao sam ga slučajno, iako će zakleti sljedbenici teorije svrhovitih slučaja reći da čiste slučajnosti u našem svijetu nema, kad se sa ženskom šahovskom ekipom plasirao u finale državnog školskog natjecanja u Poreču 2005. «Ja sam najsretniji čovjek na svijetu», uskliknuo je tada. Kakav velebni optimizam, čovjeka koji je praktički slijep. Sve moje predodžbe o slijepim ljudima što samuju na okrajcima događaja, blagujući obilja nezamjetna nama što koračamo u žurbama, obilja mirisa, zvukova i unutrašnjih boja, promijenile su se u hipu. Ovaj čovjek se nije mirio s novim poretkom stvari, u kome bi trebao uzmaknuti ili žalovati nad nesrećom što ga je snašla.
Kao samouki trener iz provincije, srećući na natjecanjima nadarenu djecu iz Zagreba, uvijek sam se pitao kako to da ih sve do jednoga znam po imenu. Igrajući poneki meč u Domu športova, lako je bilo zamijetiti taj nesrazmjer između broja malih šahovskih šegrta i ogromne populacije osnovaca što je obitavala u metropoli. Šahovska masovnost, sa svime što ona donosi, bijaše i onda i sada našem glavnom gradu nepoznata pojava. Ima Zagreb Ivekoviće, malog Vučića, Greba, Blažeke i Petru Kruljac, ima Zagreb Vršeka, Starčevića i Rukavinu, Čupića, Majera i malog Meglića, (neka mi oproste oni koje sam slučajno izostavio) ima i osvojenih titula i prvenstava i pehara, ali masovnosti nema. Nema je jer mu nedostaje ljudi kakav je profesor Brdal. Reći ćete, pa Zagreb ima ove godine prva dva mjesta u juniorskoj ligi! Da, ima ih, zahvaljujući obiteljskom fenomenu Ivekovića i udruživanju energije djece koju je svojedobno stvorila «Caissa», Ericsson i HAŠK. Uvijek će se naći 4 genijalca koja će popuniti 4 ploče najboljeg zagrebačkog kluba i ta će zg-repka lako osvojiti jedan od pehara. Ono o čemu govorim je da Zagrebu nedostaje šahovska piramida. Dvije tisuće solidnih početnika dalo bi 500 četvrtokategornika, 200 trećekategornika, 100 drugokategornika, 20 prvokategornika i 10 majstorskih kandidata i barem dvojicu extra-talenata kalibra Jurice Srbiša. Znate li kako bi tada izgledala juniorska prvenstva Zagreba?
Ako se pitate kojim pravom ja govorim o stvarima koje nadilaze moju maštu, znanje i utjecaj, reći ću ovako. U selu gdje nikad nije bilo šahovskog kluba osnovao sam klub za rad s mladima 2003. godine. 2007. smo ušli u 1. Juniorsku ligu. 2008. smo se popeli na pobjedničko postolje, kao 3. ekipa 1. lige. Škola u kojoj radim ima nešto više od 800 učenika, od čega ih je 30% doselilo sa Kosova. Djeca s kojom radim žive u selima i zaseocima kojih nema na kartama, pa ipak smo na školskim natjecanjima od 2005. do danas osvojili dva srebrna i jedan brončani pehar. Uspjeli smo u tome jer nas je na početku krenula stotina, jer smo voljeli i vjerovali u šah. Uspjeli smo jer smo imali malu piramidu masovnosti i vrašku upornost nadmetati se s najboljima. Nije mi namjera ovdje veličati ili do neba uznositi svoj rad, već reći Zagreb u školskom šahu sve manje postaje ozbiljna konkurencija. «Vratimo šah u škole», vapaj je koji sam čuo već nekoliko puta u raznim varijacijama. Profesor Brdal je u svoju školu vratio šah, potaknuvši i svoje susjede da učine isto. Ne tako davno zarekao sam se da neću pričati i polemizirati o šahu. Najbolji argumenti u carstvu tih vječitih prijepora su ljubav i rad. Odlučio sam šutjeti i raditi, održavati mali šahovski svjetionik na Bilogori gdje je već godinama bio samo mrak. Odlučio sam urediti mali šahovski hram i u njemu sačekivati nova i nova dječja lica. Odlučio sam u svemu biti na pomoći svim entuzijastima i prijateljima. One velike, reprezentativne domete treba prepustiti velemajstorima i čarobnjacima igre. U jednom velikom i uređenom svijetu svatko treba nastavati svoj dio piramide i činiti najbolje što može. Tako ja vidim sebe u svijetu čudesne igre.
Ove godine me je profesor Brdal pozvao da sudim «Mikronis kup», otvoreno prvenstvo osnovnoškolaca Novoga Zagreba. Prihvatio sam taj poziv kao čast i izazov. Iskreno, bio sam znatiželjan vidjeti izbliza to malo šahovsko čudo. Isto tako, osjetio sam da se od mene očekuje da budem i nešto više od jednog državnog suca sa A-licencom. Čim sam dobio Pravilnik turnira, vidio sam da je dobro osmišljen i lijepo isplaniran u svim segmentima. Odabir Mikronisa kao pokrovitelja turnira bio je pun pogodak. Organizator je osigurao stotinjak predmetnih nagrada, 12 medalja i poklon za svakog sudionika. Svaki osvojeni bod jamčio je 1% popusta pri kupnji nekog iz bogate ponude mikronisovih proizvoda. U doba kada nam stalno trebaju informatičke komponente i oprema, to je bio pun pogodak. Sala za igru bila je više nego lijepa i prostrana, a ambijent je zračio nečim iz antičkog doba. Kad netko noć prije postavi i uredi dvoranu za 100 sudionika, u prostoru gdje se inače ne igra šah, onda tome svakako treba skinuti kapu. Nehotice sam u sebi usporedio Mikronis kup sa svojim Gospodarima mjeseca i vidio niz stvari koje zaslužuju pohvalu. U samoj organizaciji uz sveprisutnog profesora Brdala sudjelovale su profesorice Tubikanec i Čurić, školski domar Dalibor , spremačice teta Anđa i teta Marica i dvadesetak učenika. Sve je funkcioniralo kao dobro organizirani šahovski mravinjak. Osiguran je razglas, projektor, platno i sva potrebna informatička oprema. Prostor za okrjepu, sa nekoliko vrsta čokoladica i slastica, sokovima bio je blizu i dostupan svima. Noć prije događaja svi su podaci o sudionicima, uključujući i školu, razred i nadnevke rođenja bili dostupni već dan ranije, tako da nije bilo uobičajene gužve i nervoze kod unosa. Djeca iz Novog Zagreba, pristizala su puna vedrine, energije i temperamenta. Opazio sam neprocjenjivo bogatstvo različitosti među njima. Njihovi roditelji i djedovi došli su ovdje iz raznih zavičajnih sredina naše domovine i sve to uklopili u jedan novi identitet, sačuvavši neki svoj osobni pečat. U tome je tajna Novog Zagreba. Promatrajući velike crno-bijele slike njihovih branitelja i brigada iz Domovinskog rata, sa svih hrvatskih bojišnica – prošli su me trnci. Koliko je ovdje domoljublja, prkosa i ponosa. To doista treba vidjeti izbliza.
Na kraju se okupilo 72 igrača, među kojima je bilo šesnaest djevojčica, a najmlađa Stojanović Tea učenica je 1. razreda. Očekivao sam podosta nevolja s velikom grupom početnika, uporabom sata, poznavanjem pravila. Djeca su međutim, vrlo brzo pohvatala konce turnira, sjedanje na mjesto prema parovima s projekcijskog platna, namještanje sata i reklamaciju nepravilnosti. Začudo, bilo je veoma malo intervencija. Na svakom stolu bio je formular za prijavu rezultata sucima, što mi se u prvi mah učinilo nepotrebnim, ali su moja 2 mlada pomoćnika za računalom (pokazalo se da su odlični znalci swiss perfecta) lakoćom izlazila na kraj s njima. Kad sam već imao na raspolaganju razglas, iskoristio sam tu pogodnost da ih ohrabrim u njihovoj velikoj želji za uspjehom, za pobjedama i prvim medaljama. Osim nekolicine iskusnijih, većini je ovo bio prvi susret sa svijetom šahovskih turnira i želio sam da osjete svu njegovu magiju i da im ostane upamćen u što ljepšem svjetlu. Na kraju se dogodilo obostrano: taj šahovski događaj će i meni i njima ostati u najljepšem sjećanju.
Do proglašenja pobjednika došli smo kao u nekom snu. Umjesto da se nagrade trojica ili petorica, kako to obično biva na ovakvim turnirima, oko sudačkog stola stali su svi. Svaki sudionik je dobio diplomu, veliki plakat za uspomenu i privjesak sa šahovskom figuricom kao nagradicu. Mene je osobno dopala crna kraljica. Uz onih 12 medalja, pobjednici su dobili i torbe, zvučnike, miševe za računalo, usb-stickove i razne lijepo upakirane informatičke sitnice. Posljednji i pretposljednji igrač također su dobili predmetne nagrade, ali i pljesak, lijep veliki pljesak. Mikronis kup osvojio je Tomislav Ovčarić, učenik 6. razreda 1. OŠ Dugave. Profesor Brdal opisao ga je kao «talent koji želi raditi». Sretnog li trenera koji u zlatnom rudniku sretne mladosti pronađe takav nebrušeni dijamant. Kad je turnir završio, ekipa domaćina je zajedno s profesorom, domarom i dvjema profesoricama u ciglih pola sata spakovala garniture i satove, pospremila stolove i uklonila sve tragove da je ondje čitavo subotnje prijepodne boravilo stotinjak osoba. Polet koji su pri tom iskazali govorio je da im to nije bila osobita teškoća. Otišao sam tog dana iz Novog Zagreba pun dojmova i dugo ću pamtiti taj Mikronis kup, profesora Željka Brdala koji je zadnji napustio školu i polako prelazio cestu pridržavajući se za ruku jedne strpljive kolegice. To je primjer hrabrosti i energije, ovako koračati kroz život. Pitao sam se koliko bih ja učinio na njegovom mjestu, a on na mome i zastidio se čuvši u sebi odgovor.
ZANIMLJIVOSTI:
Iako smo odlučili blaže kazniti prvu zvonjavu mobitela, za vrijeme cijelog turnira djeci se nije oglasio ni jedan. Jedan dječak me pozvao upitavši smije li na tren zaustaviti sat jer je zaboravio javiti mami da je otišao na šah. Mario Stanić iz Ericssona bio je jedini igrač 1. A Kadetske lige centar. U početku turnira bio je pravi hit, jer se kao učenik 2. razreda probio na prve stolove među osmaše i sedmaše. Na turnir ga je doveo tata rekavši da ih je poslala učiteljica. Kad sam malca upitao je li čuo za poznatog nogometaša Maria Stanića, rekao je da nije. Na mnogima šahovskim satovima koje sam vidio ondje bila su nalijepljena raznobojna srca. Braća Marko i Milan Savić iz Trnskog osvojili su medalje u konkurenciji učenika od 1.-4. razreda. Dečki su blizanci, a u razgovoru s njihovom majkom saznao sam da treniraju u Domu športova. Nešto mi je reklo da zapamtim tu dvojicu dječaka. U njima bi mogli imati nasljednike šahovske braće Havaš. Domaćini iz 1. OŠ Dugave osvojili su svih 6 medalja u konkurenciji starijih dječaka i djevojčica. Zato su gosti iz Trnskog osvojili 3 medalje u konkurenciji mlađih dječaka i djevojčica, a jedna je otišla u OŠ Brezovica. Čak 50 igrača osvojilo je 3 ili više % popusta za kupnju mikronisovih proizvoda. Nešto mi govori da će Mikronis kup 2009. godine okupiti preko stotinu sudionika i oboriti sve rekorde masovnosti osnovnoškolskih natjecanja koje naš glavni grad ima u novije doba.
Vlado Karagić